KEMIJSKI RJEČNIK

amfoterna tvar    →   amphoteric substances

Amfoterne tvari su tvari koje ovisno o uvjetima mogu djelovati kao kiseline ili kao baze. Tako će se aluminijev hidroksid u reakciji s kiselinama ponašati kao lužina

a u reakcijama s lužinama kao kiselina

analitička vaga    →   analytical balance

Analitička vaga je instrument za precizno određivanje mase tvari. Analitička vaga osjetljiv je i skup instrument, a o njezinoj ispravnosti i preciznosti ovisi točnost rezultata analize. Najrašireniji tip analitičke vage jest vaga nosivosti 100 g i osjetljivosti 0.1 mg. Ni jednu kvantitativnu kemijsku analizu nije moguće napraviti bez upotrebe vage jer, bez obzira na metodu koju koristimo, uvijek treba odvagati uzorak za analizu i potrebne količine reagensa za pripravu otopina.

Analitičke vage smještaju se u staklene ormariće koji ih štite od prašine i zračnih struja koje bi mogle poremetiti položaj ravnoteže. Stalak vage pričvršćen je na debelu staklenu ili kamenu ploču kako bi se manjile vibracije, dok se horizontalnost vage provjerava ugrađenom okruglom libelom . Os oko koje se okreće poluga vage oštri je brid trostrane ahatne prizme (ahat se odabire zbog svoje tvrdoće) koji se nalazi na ravnoj podlozi od istog materijala. Zdjelice su također obješene na ahatne noževe. Noževi (prizme) i ležajevi najodgovorniji su za preciznost analitičke vage i treba ih čuvati od oštećenja. Stoga poluga i zdjelice leže na ležajevima samo kada promatramo njihanje vage dok u svakom drugom slučaju vaga mora biti zakočena.

Princip rada moderne laboratorijske vage temelji se na svojem prethodniku - vagi s jednakim krakovima. Tijelo nepoznate mase stavlja se na jednu stranu vage a utezi poznate mase na drugu. Kada se pokazivač vrati u središnji položaj, sile na oba kraka su jednake, a težina nepoznatog predmeta odredi se iz masa dodanih utega.

Moderne elektroničke laboratorijske vage temelje se na mjerenju struje potrebne da se pokretna elektromagnetna zavojnica vrati na svoju nultu poziciju iz koje je pomaknuta zbog opterećivanja vage tijelom čija se masa mjeri.

bcc    →   bcc

bcc je kratica za prostorno (volumno) centriranu kubičnu rešetku.

beta zračenje    →   beta radiation

Beta zračenje je struja beta-čestica. Beta zračenje može izazvati opekotine na koži, a zaštitu od njega pruža već i tanka metalna folija. Međutim, beta zračenje postaje jako štetno ako se unese u tijelo hranom ili pićem.

Bravaisova rešetka    →   Bravais lattice

Bravaisova rešetka je beskrajni niz zasebnih točaka čiji se raspored i orijentacija ponavlja iz koje god točke niza se gledalo. Francuski kristalograf Auguste Bravais (1811.-1863.) ustanovio je da se u prostoru mogu konstruirati samo četrnaest različitih prostornih rešetki. Svi kristalni materijali mogu se uklopiti u jedan od ovih rasporeda.

Kristalni sustav	Bravaisove kristalne rešetke
kubični a=b=c α=β=γ=90°
	jednostavna kubična	prostorno centrirana kubična	plošno centrirana kubična
tetragonski a=b≠c α=β=γ=90°
	jednostavna tetragonska	prostorno centrirana tetragonska
ortorompski a≠b≠c α=β=γ=90°
	jednostavna ortorompska	bazno centrirana ortorompska	prostorno centrirana ortorompska	plošno centrirana ortorompska
monoklinski a≠b≠c α=γ=90°≠β
	jednostavna monoklinska	bazno centrirana monoklinska
heksagonski a=b≠c α=β=90° γ=120°
	heksagonska
romboedarski a=b=c α=β=γ≠90°
	romboedarska
triklinski a≠b≠c α≠β≠γ≠90°
	triklinska

kuglasto hladilo    →   bulb condenser

Vidi Allihnovo hladilo

kalcifikacija    →   calcification

Kalcifikacija je taloženje kalcijevih soli u tkivima.

ugljično vlakno    →   carbon fibre

Ugljična vlakna su tanke niti čistog ugljika koje su vrlo čvrste i fleksibilne. Ugljična vlakna služe kao punila za termoplastične smole pri čemu nastaju vrlo čvrsti kompoziti, laganiji i čvršći od čelika.

kutna brzina    →   angular velocity

Položaj materijalne točke koja se giba po kružnici sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava može se, osim parom koordinata (x,y), odrediti i parom koordinata (r,Θ), pri čemu je r udaljenost točke od ishodišta, a Θ kut koji pravac na kojem leži r zatvara s pozitivnim smjerom x-osi. Ako se položaj točke mijenja tako da se kut promijeni od početnog Θ_p u trenutku t_p do konačnog Θ_k u trenutku t_k, onda je srednja kutna brzina, ω_sr, jednaka omjeru kutnog pomaka ΔΘ i vremenskog intervala Δt u kojem je pomak nastao:

Trenutačna kutna brzina ω dobiva se kao granična vrijednost srednje kutne brzine kad se Δt približava nuli.

ω_sr i ω su pozitivni za vrtnju u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se povećava) a negativni za vrtnju u smjeru kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se smanjuje).

Srednja i trenutačna kutna brzina također se mogu definirati i za kruto tijelo koje se vrti oko neke određene osi.

SI jedinica za kutnu brzinu je s^-1. Kut Θ mjeri se u radijanima. Veza radijana i stupnjeva je:

Na primjer, kutna količina gibanja minutne kazaljke na satu je:

ccp    →   ccp

ccp je kratica za kubičnu gustu slagalinu.