Subatomske čestice su sastavni dijelovi atoma: elektroni, protoni, neutroni, itd.
Izoelektronske čestice neutralne su ili nabijene čestice koje imaju isti broj elektrona, odnosno istu elektronsku konfiguraciju (npr. F-, Ne i Na+)
Elementarne čestice su subatomske čestice od kojih se sastoji materija. To su npr. elektron, proton, neutron, mezon itd.
Alfa-čestice su jezgre helijevih atoma (imaju masu 4, a naboj +2). Domet u zraku im je od 2 cm do 9 cm, ovisno o vrsti radioaktivnog izotopa koji ih emitira. Ako iz jezgre radioaktivnog elementa izađe alfa-čestica, onda nastaje novi element koji ima za dvije jedinice manji redni broj i za četiri jedinice manju atomsku masu od elementa iz kojeg je nastao, primjerice:
Struja alfa-čestica naziva se alfa-zračenje.
Beta-čestice su nabijene čestice s masom koja je 0.0005 mase protona. Izlijeću iz jezgre s energijom od 0 MeV do 4 MeV. Domet je beta-čestica oko 10 m ali im je sposobnost ionizacije osjetno manja od alfa-čestica.
Ako iz jezgre radioaktivnog elementa izađe beta-čestica, nastaje novi element kojem se redni broj poveća za jedan a atomska masa mu ostane nepromijenjena. Primjerice raspadom ugljika-14 nastaje dušik-14, elektron i antineutrino:
Valno-čestična dualnost jest promatranje koje govori da se elektroni, fotoni i druge vrlo male čestice i objekti ponašaju kao čestice u jednim eksperimentima, a kao valovi u drugim eksperimentima.
Generalić, Eni. "Subatomske čestice." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav