KEMIJSKI RJEČNIK

beta-čestica    →   beta particle

Beta-čestice su nabijene čestice s masom koja je 0.0005 mase protona. Izlijeću iz jezgre s energijom od 0 MeV do 4 MeV. Domet je beta-čestica oko 10 m ali im je sposobnost ionizacije osjetno manja od alfa-čestica.

Ako iz jezgre radioaktivnog elementa izađe beta-čestica, nastaje novi element kojem se redni broj poveća za jedan a atomska masa mu ostane nepromijenjena. Primjerice raspadom ugljika-14 nastaje dušik-14, elektron i antineutrino:

beta zračenje    →   beta radiation

Beta zračenje je struja beta-čestica. Beta zračenje može izazvati opekotine na koži, a zaštitu od njega pruža već i tanka metalna folija. Međutim, beta zračenje postaje jako štetno ako se unese u tijelo hranom ili pićem.

alfa-čestica    →   alpha particle

Alfa-čestice su jezgre helijevih atoma (imaju masu 4, a naboj +2). Domet u zraku im je od 2 cm do 9 cm, ovisno o vrsti radioaktivnog izotopa koji ih emitira. Ako iz jezgre radioaktivnog elementa izađe alfa-čestica, onda nastaje novi element koji ima za dvije jedinice manji redni broj i za četiri jedinice manju atomsku masu od elementa iz kojeg je nastao, primjerice:

Struja alfa-čestica naziva se alfa-zračenje.

beta-glukan    →   beta-glucan

Beta-glukani su prirodni polisaharidi sastavljeni od molekula glukoze povezanih β-glikozidnim vezama. Oni su vjerojatno najjači prirodni aktivatori imunološkog sustava. Najaktivnij beta-glukan je onaj koji na dugom lancu načinjenom od D-glukoze povezane β(1→3) vezama ima kraće pobočne lance vezane u β(1→6) položaju, tzv. beta-1,3/1,6 glukan. β-glukani su glavna komponenta topljivih vlakana, a mogu se naći u žitaricama (zobi, ječmu, pšenici), kvascu i nekim gljivama (shiitake, maitake).

elementarna čestica    →   elementary particle

Elementarne čestice su subatomske čestice od kojih se sastoji materija. To su npr. elektron, proton, neutron, mezon itd.

izoelektronske čestice    →   isoelectronic

Izoelektronske čestice neutralne su ili nabijene čestice koje imaju isti broj elektrona, odnosno istu elektronsku konfiguraciju (npr. F^-, Ne i Na⁺)

subatomske čestice    →   subatomic particles

Subatomske čestice su sastavni dijelovi atoma: elektroni, protoni, neutroni, itd.

valno-čestična dualnost    →   wave-particle duality

Valno-čestična dualnost jest promatranje koje govori da se elektroni, fotoni i druge vrlo male čestice i objekti ponašaju kao čestice u jednim eksperimentima, a kao valovi u drugim eksperimentima.

akcelerator    →   accelerator

Akceleratori su naprave koje služe za ubrzavanje nabivenih čestica (protona, deuterona, α-čestica). Čestice se pod utjecajem električnog polja ubrzavaju, a pomoću magnetnog polja zadržavaju unutar određenog prostora. Kad postignu dovoljno veliku brzinu (tj. dovoljno veliku energiju), usmjeravaju se na metu koju želimo bombardirati. Najpoznatije vrste akceleratora jesu ciklotron, sinhrotron, betatron.

Akceleratori su ubrzivači kemijske reakcije, odnosno katalizatori.

elektron    →   electron

Elektroni su elementarne čestice s negativnim električnim nabojem od (1.602 189 2±0.000 004 6)×10^-19 C i 1/1837 mase protona, odnosno (9.109 534±0.000 047)×10^-31 kg.

Elektron je 1897. otkrio engleski fizičar J.J. Thompson (1856.-1940.). On je ustanovio da prilikom provođenja elektrike kroz veoma razrijeđene plinove u Crookesovoj cijevi nastaju nevidljive zrake koje se od katode šire u pravcu i pod čijim utjecajem mnoge tvari fluoresciraju. Te zrake, katodne zrake, sastoje se od negativno nabijenih čestica koje se mogu skrenuti djelovanjem električnog i magnetskog polja.

Elektroni u atomu smješteni su u sedam ljuski oko jezgre, a maksimalni broj elektrona u svakoj ljusci ograničen je fizikalnim zakonima (2n²). Vanjska ljuska nije uvijek popunjena: natrij ima dva elektrona u prvoj ljusci (2×1² = 2), osam u drugoj (2×2² = 8) i samo jedan u trećoj ljusci (2×3² = 18). Elektron iz vanjske ljuske može prijeći u nepopunjenu ljusku drugog elementa ostavljajući atom pozitivno nabijenim. Valentni elektroni su oni elektroni koji mogu biti zarobljeni od drugog atoma ili dijeljeni s drugim atomom.

Elektroni mogu biti izbačeni iz atoma toplinom, svjetlošću, električnom energijom ili bombardiranjem visokoenergetskim česticama. Slobodni elektroni koji se spontano emitiraju raspadom radioaktivnih jezgri nazivaju se β-česticama.