KEMIJSKI RJEČNIK

elementarna čestica    →   elementary particle

Elementarne čestice su subatomske čestice od kojih se sastoji materija. To su npr. elektron, proton, neutron, mezon itd.

alfa-čestica    →   alpha particle

Alfa-čestice su jezgre helijevih atoma (imaju masu 4, a naboj +2). Domet u zraku im je od 2 cm do 9 cm, ovisno o vrsti radioaktivnog izotopa koji ih emitira. Ako iz jezgre radioaktivnog elementa izađe alfa-čestica, onda nastaje novi element koji ima za dvije jedinice manji redni broj i za četiri jedinice manju atomsku masu od elementa iz kojeg je nastao, primjerice:

Struja alfa-čestica naziva se alfa-zračenje.

beta-čestica    →   beta particle

Beta-čestice su nabijene čestice s masom koja je 0.0005 mase protona. Izlijeću iz jezgre s energijom od 0 MeV do 4 MeV. Domet je beta-čestica oko 10 m ali im je sposobnost ionizacije osjetno manja od alfa-čestica.

Ako iz jezgre radioaktivnog elementa izađe beta-čestica, nastaje novi element kojem se redni broj poveća za jedan a atomska masa mu ostane nepromijenjena. Primjerice raspadom ugljika-14 nastaje dušik-14, elektron i antineutrino:

elementarna reakcija    →   elementary reaction

Elementarna reakcija je reakcija koja se odvija u jednom koraku. Jednadžbe elementarnih reakcija pokazuje molekule, atome i ione koji reagiraju na molekularnoj razini.

elementarna tvar    →   elementary substance

Elementarna tvar je jednostavna čista tvar koja se ne može, metodama kemije, dalje rastaviti na jednostavnije tvari.

izoelektronske čestice    →   isoelectronic

Izoelektronske čestice neutralne su ili nabijene čestice koje imaju isti broj elektrona, odnosno istu elektronsku konfiguraciju (npr. F^-, Ne i Na⁺)

subatomske čestice    →   subatomic particles

Subatomske čestice su sastavni dijelovi atoma: elektroni, protoni, neutroni, itd.

valno-čestična dualnost    →   wave-particle duality

Valno-čestična dualnost jest promatranje koje govori da se elektroni, fotoni i druge vrlo male čestice i objekti ponašaju kao čestice u jednim eksperimentima, a kao valovi u drugim eksperimentima.

antičestica    →   antiparticle

Antičestica je čestica koja ima istu masu kao dana elementarna čestica i naboj koji je jednak po iznosu ali suprotnog predznaka.

elektron    →   electron

Elektroni su elementarne čestice s negativnim električnim nabojem od (1.602 189 2±0.000 004 6)×10^-19 C i 1/1837 mase protona, odnosno (9.109 534±0.000 047)×10^-31 kg.

Elektron je 1897. otkrio engleski fizičar J.J. Thompson (1856.-1940.). On je ustanovio da prilikom provođenja elektrike kroz veoma razrijeđene plinove u Crookesovoj cijevi nastaju nevidljive zrake koje se od katode šire u pravcu i pod čijim utjecajem mnoge tvari fluoresciraju. Te zrake, katodne zrake, sastoje se od negativno nabijenih čestica koje se mogu skrenuti djelovanjem električnog i magnetskog polja.

Elektroni u atomu smješteni su u sedam ljuski oko jezgre, a maksimalni broj elektrona u svakoj ljusci ograničen je fizikalnim zakonima (2n²). Vanjska ljuska nije uvijek popunjena: natrij ima dva elektrona u prvoj ljusci (2×1² = 2), osam u drugoj (2×2² = 8) i samo jedan u trećoj ljusci (2×3² = 18). Elektron iz vanjske ljuske može prijeći u nepopunjenu ljusku drugog elementa ostavljajući atom pozitivno nabijenim. Valentni elektroni su oni elektroni koji mogu biti zarobljeni od drugog atoma ili dijeljeni s drugim atomom.

Elektroni mogu biti izbačeni iz atoma toplinom, svjetlošću, električnom energijom ili bombardiranjem visokoenergetskim česticama. Slobodni elektroni koji se spontano emitiraju raspadom radioaktivnih jezgri nazivaju se β-česticama.