KEMIJSKI RJEČNIK

bazno centrirana monoklinska rešetka    →   base-centered monoclinic lattice

Bazno centrirana monoklinska rešetka (označava se sa C), kao i sve ostale rešetke ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije plus po jedan dodatni čvor na sredini dvije paralelne stranice jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a≠b≠c a kutovi među njima α=γ=90°≠β.

bazno centrirana ortorompska rešetka    →   base-centered orthorhombic lattice

Bazno centrirana ortorompska rešetka (označava se sa C), kao i sve ostale rešetke ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije plus po jedan dodatni čvor na sredini dvije paralelne stranice jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a≠b≠c a kutovi među njima α=β=γ=90°.

baterija    →   battery

Baterija jest naprava koja pretvara kemijsku energiju u električnu. Proces na kojemu počiva rad baterije uključuje kemijske reakcije u kojima elektroni prelaze s jedne tvari na drugu, putem dvije polu-reakcije, od kojih jedna uključuje gubitak a druga dobitak elektrona. Baterija je elektrokemijski članak, podijeljen u dva polučlanak, a reakcija počinje kad se polučlanci spoje električki vodljivom stazom. Prijelaz elektrona iz jednog u drugi polučlanak odgovara električnoj struji. Svaki polučlanak sadrži i elektrodu. Elektroda koja daje elektrone u strujni krug kad se baterija izbija zove se anoda i negativni je terminal baterije. Elektroda koja, pak, prima elektrone zove se katoda i pozitivni je terminal baterije. Električni strujni krug zatvoren je elektrolitom, električki vodljivom tvari koja je smještena između elektroda i prenosi naboj između njih. U takozvanim mokrim člancima, elektrolit je tekućeg tipa a sadrži otopljene ione, čije gibanje stvara električnu struju; u suhim člancima elektrolit je čvrstog tipa - s mobilnim ionima kao nositeljima naboja, ili s ionskom otopinom unutar čvrste matrice.

Boltzmannova jednadžba    →   Boltzmann equation

Boltzmannova jednadžba predstavlja statističku definiciju entropije:

S je entropija, k je Boltzmanova konstanta, a W je vjerojatnost postojanja sustava u pojedinom stanju.

bordoška juha    →   Bordeaux mixture

Bordoška juha, otopina bakrova sulfata (modre galice) pomiješana s gašenim vapnom. Djeluje kao jaki fungicid i efikasno sredstvo za zaštitu od biljnih bolesti.

Boudouardova ravnoteža    →   Boudouard’s equilibrium

Ravnoteža koja se uspostavlja kod reakcije ugljikova(IV) oksida s ugljikom naziva se Boudouardova ravnoteža. Zbog endotermnosti reakcije povećanje temperature pomiče reakciju udesno a sniženje temperature ulijevo.

Beerov zakon    →   Beer’s law

Beerov zakon (naziva se i Beer-Lambertov zakon) daje funkcijski odnos između veličine mjerene apsorpcijskom metodom (A) i veličine koja se određuje, koncentracije (c). Posljedica međudjelovanja fotona i čestica koje apsorbiraju jest smanjenje snage snopa s P_o na P. Beerov zakon može se prikazati kao

gdje je A apsorbancija na danoj valnoj duljini svjetlosti, ε je molarni apsorpcijski (ekstinkcijski) koeficijent (L mol^-1 cm^-1), svojstven svakoj molekulskoj vrsti i ovisan o valnoj duljini svjetlosti, b je duljina puta svjetlosti kroz uzorak (cm) a c je koncentracija tvari u otopini (mol L^-1).

benzen    →   benzene

Benzen (benzol), C₆H₆, najjednostavniji je aromatski ugljikovodik, lako hlapiva tekućina karakteristična mirisa, vrelišta 80 °C, netopljiva u vodi, topljiva u benzinu, alkoholu i eteru. Gori jako čađavim plamenom, a pomiješan sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu. Pare su mu vrlo otrovne.

Njemački kemičar Friedrich August Kekulé je, 1865., predložio strukturu molekule benzena kao heksagonalni prsten koji se sastoji od šest atoma ugljika s naizmjeničnim jednostrukim i dvostrukim ugljik-ugljik vezama. Takva struktura kaže da bi benzen trebao biti vrlo reaktivan ali to nije slučaj. Mi danas znamo da je struktura benzena doista šesterokutna, kod koje su sve C-C veze jednake i čija se duljina nalazi između onih za jednostruku i dvostruku vezu. To je objašnjeno time da se π-orbitale susjednih ugljikovih atoma preklapaju i tvore delokaliziranu molekulsku orbitalu koja se proteže oko prstena, dajući mu dodatnu stabilnost i sukladno tomu smanjenu reaktivnost. To je razlog zašto se strukturna formula benzena predstavlja kao šesterokut s krugom u sredini koji predstavlja delokalizirane elektrone.

Bravaisova rešetka    →   Bravais lattice

Bravaisova rešetka je beskrajni niz zasebnih točaka čiji se raspored i orijentacija ponavlja iz koje god točke niza se gledalo. Francuski kristalograf Auguste Bravais (1811.-1863.) ustanovio je da se u prostoru mogu konstruirati samo četrnaest različitih prostornih rešetki. Svi kristalni materijali mogu se uklopiti u jedan od ovih rasporeda.

Kristalni sustav	Bravaisove kristalne rešetke
kubični a=b=c α=β=γ=90°
	jednostavna kubična	prostorno centrirana kubična	plošno centrirana kubična
tetragonski a=b≠c α=β=γ=90°
	jednostavna tetragonska	prostorno centrirana tetragonska
ortorompski a≠b≠c α=β=γ=90°
	jednostavna ortorompska	bazno centrirana ortorompska	prostorno centrirana ortorompska	plošno centrirana ortorompska
monoklinski a≠b≠c α=γ=90°≠β
	jednostavna monoklinska	bazno centrirana monoklinska
heksagonski a=b≠c α=β=90° γ=120°
	heksagonska
romboedarski a=b=c α=β=γ≠90°
	romboedarska
triklinski a≠b≠c α≠β≠γ≠90°
	triklinska

Bronstedova kiselina    →   Bronsted acid

Brønstedova kiselina je tvar koja u kemijskoj reakciji daje proton.