KEMIJSKI RJEČNIK

vrećasti filtar    →   bag filter

Vrećasti filtri su jedinice unutar mehaničkog sustava filtriranja kroz koje se propuhuje zrak i u kojima se skupljaju krute čestice sadržane u zraku. Efikasnost ovih sustava je od 92 % do 95 %. Kućni usisivači imaju platneni ili papirnati vrećasti filtar.

Vrećasti filtri su ekonomična metoda za uklanjanje krutih čestica iz tekućina. Filtar vreća stavi se u tlačnu posudu kroz koju tekućina prolazi iznutra prema vani. Krute čestice ostaju u vreći a čista voda izlazi vani. Moguća ja filtracija čestica manjih od 1 μm. Vreće se mogu koristiti više puta što ovisi o o tome koja se krutina izdvaja.

kuglični mlin    →   ball mill

Kuglični mlinovi su uređaji za usitnjavanje tvrdih materijala. Mljevenje se vrši u čeličnom ili keramičkom valjku napunjenom materijalom i čeličnim ili keramičkim kuglicama. Valjak relativno sporo rotira podižući kuglice koje padajući drobe materijal do finog praha i istovremeno ga miješaju.

Tipovi kugličnih mlinova, centrifugalni i planetarni mlinovi, jesu uređaji koji se koriste za brzo drobljenje materijala do koloidne finoće (približno 1 μm i manje) a razvijaju visoku energiju mljevenja centrifugalnim i/ili planetarnim djelovanjem.

vaga    →   balance

Vaga je instrument za mjerenje mase (ili težine) tijela. Vage s polugom (jednakih ili različitih krakova) najstariji su tip naprava za mjerenje mase kod kojih je na jednom kraju poluge obješena zdjelica na koju se stavlja predmet nepoznate mase a na drugoj zdjelica s odgovarajućom masom utega. Kada je poluga u ravnoteži masa predmeta jednaka je masi utega.

Poluautomatske vage imaju mehanizam za dodavanje i skidanje utega koji znatno olakšava i ubrzava vaganje. Još bolje rješenje su vage s konstantnim opterećenjem krakova koje imaju samo dvije prizme i uvijek jednako opterećenu polugu vage. Kod ovog tipa vaga svi utezi su obješeni na kraku na kojem visi zdjelica a poluga je uravnotežena protuutegom na drugom kraku. Kada se na zdjelicu stavi predmet, sustavom poluga skida se onoliko utega kolika je masa predmeta. Tehničke i analitičke vage su u principu iste konstrukcije a razlikuju se jedino u materijalima i preciznosti izrade.

Moderne elektroničke laboratorijske vage temelje se na mjerenju struje potrebne da se pokretna elektromagnetna zavojnica vrati na svoju nultu poziciju iz koje je pomaknuta zbog opterećivanja vage tijelom čija se masa mjeri.

Balmerova serija    →   Balmer series

Balmerova serija je emisijski spektar vodika koji nastaje skokom elektrona iz viših kvantnih stanja u drugo kvantno stanje.

barometar    →   barometer

Barometar (grč. tlak + metar) je naprava za mjerenje atmosferskog tlaka. Za apsolutna mjerenja tlaka najpogodniji su barometri sa živom. Staklena cijev, zatvorena na jednom kraju, napuni se živom i pažljivo uroni otvorenim krajem u posudu sa živom. Živa u cijevi spusti se ostavljajući vakuum iznad nje a visina stupca žive varira ovisno o atmosferskom tlaku (1 atm = 760 mm Hg).

bazno centrirana monoklinska rešetka    →   base-centered monoclinic lattice

Bazno centrirana monoklinska rešetka (označava se sa C), kao i sve ostale rešetke ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije plus po jedan dodatni čvor na sredini dvije paralelne stranice jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a≠b≠c a kutovi među njima α=γ=90°≠β.

bazno centrirana ortorompska rešetka    →   base-centered orthorhombic lattice

Bazno centrirana ortorompska rešetka (označava se sa C), kao i sve ostale rešetke ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije plus po jedan dodatni čvor na sredini dvije paralelne stranice jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a≠b≠c a kutovi među njima α=β=γ=90°.

Beerov zakon    →   Beer’s law

Beerov zakon (naziva se i Beer-Lambertov zakon) daje funkcijski odnos između veličine mjerene apsorpcijskom metodom (A) i veličine koja se određuje, koncentracije (c). Posljedica međudjelovanja fotona i čestica koje apsorbiraju jest smanjenje snage snopa s P_o na P. Beerov zakon može se prikazati kao

gdje je A apsorbancija na danoj valnoj duljini svjetlosti, ε je molarni apsorpcijski (ekstinkcijski) koeficijent (L mol^-1 cm^-1), svojstven svakoj molekulskoj vrsti i ovisan o valnoj duljini svjetlosti, b je duljina puta svjetlosti kroz uzorak (cm) a c je koncentracija tvari u otopini (mol L^-1).

benzen    →   benzene

Benzen (benzol), C₆H₆, najjednostavniji je aromatski ugljikovodik, lako hlapiva tekućina karakteristična mirisa, vrelišta 80 °C, netopljiva u vodi, topljiva u benzinu, alkoholu i eteru. Gori jako čađavim plamenom, a pomiješan sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu. Pare su mu vrlo otrovne.

Njemački kemičar Friedrich August Kekulé je, 1865., predložio strukturu molekule benzena kao heksagonalni prsten koji se sastoji od šest atoma ugljika s naizmjeničnim jednostrukim i dvostrukim ugljik-ugljik vezama. Takva struktura kaže da bi benzen trebao biti vrlo reaktivan ali to nije slučaj. Mi danas znamo da je struktura benzena doista šesterokutna, kod koje su sve C-C veze jednake i čija se duljina nalazi između onih za jednostruku i dvostruku vezu. To je objašnjeno time da se π-orbitale susjednih ugljikovih atoma preklapaju i tvore delokaliziranu molekulsku orbitalu koja se proteže oko prstena, dajući mu dodatnu stabilnost i sukladno tomu smanjenu reaktivnost. To je razlog zašto se strukturna formula benzena predstavlja kao šesterokut s krugom u sredini koji predstavlja delokalizirane elektrone.

bidentatni ligand    →   bidentate ligand

Bidentatni ili dvozubi ligandi imaju dva donorska atoma s nepodijeljenim elektronskim parovima koji se mogu vezati s dvije koordinacijske veze na centralni atom. Primjer bidentatnog liganda je etilendiamin. Jedna molekula etilendiamina formira dvije veze s metalnim ionom. Tako se na centralni atom s kordinacijskim brojm 4 vežu dvije molekule etilendiamina a na onaj s koordinacijskim brojem 6 tri molekule.