KEMIJSKI RJEČNIK

alkini    →   alkynes

Alkini (acetileni) su nezasićeni alifatski (s otvorenim lancem) ugljikovodici s jednom ili više trostrukih veza. Mogu biti ravnolančani ili razgranati. Prikazuju se općom formulom C_nH_(2n+2)-4x gdje je x broj trostrukih veza u lancu. Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se završetak odgovarajućeg alkana zamijeni s -in. Ispred imena osnovne strukture stavljaju se brojevi koji označavaju položaj trostrukog veza. Alkini s jednom trostrukom vezom u lancu tvore homologni niz: etin (acetilene), CH≡CH, propin, CH₃CH≡CH itd. Jako su reaktivni i pokazuju uglavnom reakcije adicije.

amplituda vala    →   amplitude

Amplituda je otklon vala od nule. Maksimalna amplituda je visina vrha vala u odnosu na nulti položaj.

beta-glukan    →   beta-glucan

Beta-glukani su prirodni polisaharidi sastavljeni od molekula glukoze povezanih β-glikozidnim vezama. Oni su vjerojatno najjači prirodni aktivatori imunološkog sustava. Najaktivnij beta-glukan je onaj koji na dugom lancu načinjenom od D-glukoze povezane β(1→3) vezama ima kraće pobočne lance vezane u β(1→6) položaju, tzv. beta-1,3/1,6 glukan. β-glukani su glavna komponenta topljivih vlakana, a mogu se naći u žitaricama (zobi, ječmu, pšenici), kvascu i nekim gljivama (shiitake, maitake).

Bravaisova rešetka    →   Bravais lattice

Bravaisova rešetka je beskrajni niz zasebnih točaka čiji se raspored i orijentacija ponavlja iz koje god točke niza se gledalo. Francuski kristalograf Auguste Bravais (1811.-1863.) ustanovio je da se u prostoru mogu konstruirati samo četrnaest različitih prostornih rešetki. Svi kristalni materijali mogu se uklopiti u jedan od ovih rasporeda.

Kristalni sustav	Bravaisove kristalne rešetke
kubični a=b=c α=β=γ=90°
	jednostavna kubična	prostorno centrirana kubična	plošno centrirana kubična
tetragonski a=b≠c α=β=γ=90°
	jednostavna tetragonska	prostorno centrirana tetragonska
ortorompski a≠b≠c α=β=γ=90°
	jednostavna ortorompska	bazno centrirana ortorompska	prostorno centrirana ortorompska	plošno centrirana ortorompska
monoklinski a≠b≠c α=γ=90°≠β
	jednostavna monoklinska	bazno centrirana monoklinska
heksagonski a=b≠c α=β=90° γ=120°
	heksagonska
romboedarski a=b=c α=β=γ≠90°
	romboedarska
triklinski a≠b≠c α≠β≠γ≠90°
	triklinska

kondukcija    →   conduction

Kondukcija je najznačajniji proces prijenosa topline u krutim tijelima. Atomi ili molekule u krutom tijelu ne napuštaju svoje položaje, već vibriraju prenoseći toplinsku energiju s jednog atoma na drugi.

harmoničko gibanje    →   harmonic motion

Jednostavno harmoničko gibanje nastaje kad na tijelo pomaknuto iz položaja ravnoteže djeluje povratna sila, po veličini proporcionalna pomaku. Uobičajeni primjer su gibanje tijela pričvršćenog o elastičnu oprugu (vidi Hookeov zakon) i gibanje matematičkog njihala. Tijelo se giba periodično, amo-tamo oko položaja ravnoteže.

analitička vaga    →   analytical balance

Analitička vaga je instrument za precizno određivanje mase tvari. Analitička vaga osjetljiv je i skup instrument, a o njezinoj ispravnosti i preciznosti ovisi točnost rezultata analize. Najrašireniji tip analitičke vage jest vaga nosivosti 100 g i osjetljivosti 0.1 mg. Ni jednu kvantitativnu kemijsku analizu nije moguće napraviti bez upotrebe vage jer, bez obzira na metodu koju koristimo, uvijek treba odvagati uzorak za analizu i potrebne količine reagensa za pripravu otopina.

Analitičke vage smještaju se u staklene ormariće koji ih štite od prašine i zračnih struja koje bi mogle poremetiti položaj ravnoteže. Stalak vage pričvršćen je na debelu staklenu ili kamenu ploču kako bi se manjile vibracije, dok se horizontalnost vage provjerava ugrađenom okruglom libelom . Os oko koje se okreće poluga vage oštri je brid trostrane ahatne prizme (ahat se odabire zbog svoje tvrdoće) koji se nalazi na ravnoj podlozi od istog materijala. Zdjelice su također obješene na ahatne noževe. Noževi (prizme) i ležajevi najodgovorniji su za preciznost analitičke vage i treba ih čuvati od oštećenja. Stoga poluga i zdjelice leže na ležajevima samo kada promatramo njihanje vage dok u svakom drugom slučaju vaga mora biti zakočena.

Princip rada moderne laboratorijske vage temelji se na svojem prethodniku - vagi s jednakim krakovima. Tijelo nepoznate mase stavlja se na jednu stranu vage a utezi poznate mase na drugu. Kada se pokazivač vrati u središnji položaj, sile na oba kraka su jednake, a težina nepoznatog predmeta odredi se iz masa dodanih utega.

Moderne elektroničke laboratorijske vage temelje se na mjerenju struje potrebne da se pokretna elektromagnetna zavojnica vrati na svoju nultu poziciju iz koje je pomaknuta zbog opterećivanja vage tijelom čija se masa mjeri.

Heisenbergov princip neodređenosti    →   Heisenberg uncertainty principle

Heisenbergov princip neodređenosti kaže da je nemoguće istodobno točno ustanoviti brzinu elektrona i njegov položaj u prostoru. Ako se točno odredi položaj elektrona u prostoru, potpuno je neodređena njegova brzina i obratno. Ovaj princip neodređenosti dao je 1927. njemački fizičar Werner Heisenberg (1901.-1976.).

kontrakcija lantanoida    →   lanthanides contraction

Kontrakcija lantanoida je smanjenje metalnih i ionskih radijusa od lantana do lutecija, a uzrokovana je porastom naboja jezgre unutar iste ljuske. Elementi koji u periodnom sustavu dolaze poslije lantanoida imaju, zbog kontrakcije lantanoida, manji radijus nego što bi ga po svom položaju u periodnom sustavu morali imati.

kutna brzina    →   angular velocity

Položaj materijalne točke koja se giba po kružnici sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava može se, osim parom koordinata (x,y), odrediti i parom koordinata (r,Θ), pri čemu je r udaljenost točke od ishodišta, a Θ kut koji pravac na kojem leži r zatvara s pozitivnim smjerom x-osi. Ako se položaj točke mijenja tako da se kut promijeni od početnog Θ_p u trenutku t_p do konačnog Θ_k u trenutku t_k, onda je srednja kutna brzina, ω_sr, jednaka omjeru kutnog pomaka ΔΘ i vremenskog intervala Δt u kojem je pomak nastao:

Trenutačna kutna brzina ω dobiva se kao granična vrijednost srednje kutne brzine kad se Δt približava nuli.

ω_sr i ω su pozitivni za vrtnju u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se povećava) a negativni za vrtnju u smjeru kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se smanjuje).

Srednja i trenutačna kutna brzina također se mogu definirati i za kruto tijelo koje se vrti oko neke određene osi.

SI jedinica za kutnu brzinu je s^-1. Kut Θ mjeri se u radijanima. Veza radijana i stupnjeva je:

Na primjer, kutna količina gibanja minutne kazaljke na satu je: