Mjed je legura bakra i cinka sa sadržajem cinka od 5 % do 40 % koja je poznata od pretpovijesnih vremena, davno prije otkrića cinka. Proizvodila se taljenjem bakra s kalaminom, cinkovom rudom. Kovkost mjedi dostiže maksimum s oko 30 % cinka a vlačna čvrstoća s 45 % iako ova svojstva jako ovise o mehaničkoj i toplinskoj obradi legure. Otporna je na koroziju i od nje se izrađuju različiti ukrasni predmeti, muzički instrumenti, ventili i adapteri za vodovodne cijevi, vijci i sl.
Čistim binarnim legurama bakra i cinka dodaju se često i drugi elementi, kao npr. olovo radi bolje mehaničke obradivosti. Dodatkom aluminija, željeza i mangana dobiva se visokokvalitetna mjed velike čvrstoće i otpornosti na koroziju. Mjed koja sadrži do 2 % kositra otporna je na koroziju u morskoj vodi i često se koristi u brodogradnji.
Cikloalkani su ciklički zasićeni ugljikovodici koji sadrže prsten ugljikovih atoma povezanih jednostrukim vezama. Opća formula im je CnH2n, primjerice cikloheksan, C6H12. Imaju svojstva slična alkanima samo što su nešto manje reaktivni.
Otopljene tvari su čvrste, tekuće ili plinovite tvari otopljene u otapalu. Ovisno o veličini čestica otopljene tvari, otopine se razlikuju po svojstvima i mogu se podijeliti na prave otopine (promjer čestica manji od 1 nm), koloidne otopine (promjer čestica od 1nm do 200 nm) i suspenzije (promjer čestica veći od 200 nm).
Hidrofilna tvar ima jaku težnju za vezanjem ili upijanjem vode, i rezultat mu je bujanje i tvorba reverzibilnih gelova. Ovo je svojstvo karakteristično za ugljikohidrate.
Bronca (lat. aes Brundisinum - brindizijski bakar), legura je bakra i kositra u kojoj se sadržaj kositra kreće od 4 % do 25 %. Bronce s više od 10 % kositra su tvrđe i otpornije na koroziju. Stajanjem na zraku na bronci se stvara smeđi ili zeleni film koji je štiti od korozije. Dodatak silicija i aluminija povećava otpornost bronce na koroziju. Fosfor, olovo, cink i drugi metali dodaju se kako bi bronca imala željena svojstva. Bronca je tvrda i lako se lijeva pa se upotrebljava za izradu ležaja, ventila i drugih dijelova stroja.
Bronca je bila jedna od prvih legura razvijenih od antičkih metalurga. Brončano doba u Europi trajalo je od 2200. do 700. pr.Kr. Bronca se upotrebljavala za izradu oružja (vrhove koplja i strijela, mačeve i noževe) kao i za izradu umjetničkih predmeta.
Izraz bronca koristi se za mnoge legure bakra koje sadržavaju malo ili nimalo kositra ali imaju sličnu boju, npr. aluminijska bronca, manganska bronca i silicijska bronca. Aluminijska bronca upotrebljava se za izradu specijalnih alata je ne iskri pri udarcu. Manganska bronca je u stvari mjed koji sadrži mangan. Koristi se za izradu brodskih propelera zbog svoje čvrstoće i otpornosti na koroziju u morskoj vodi.
Cerij je 1814. godine otkrio Martin Heinrich Klaproth (Njemačka) te istovremeno Jöns Jacob Berzelius (Švedska) i Wilhelm von Hisinger (Njemačka). Ime je dobio po asteroidu Ceresu otkrivenom dvije godine prije elementa. To je sivi metal koji potamni stajanjem na zraku. Lako s otapa u vodi i kiselinama. Zapali se na zraku kada se zagrije i izgara do CeO2. Cerij je jaki reducens. Glavni izvor lakih lantanoida je mineral monacit (Ce, La, Nd, Pr fosfat) koji se nalazi u monacitnim pijescima. Svojstva su mu slična ostalim lantanoidima i od njih se odvaja ionizmjenjivačkim smolama. Koristi se za izradu piroforne legure od koje se rade kremenčići za upaljače. Koristi se kod izrade studijskih reflektora i projektora a oksid se koristi za poliranje stakla.
Konvencija o kemijskom oružju u članku 2, odlomak 1 definira kemijsko oružje kao:
Kemijsko oružje znače sljedeće, zajedno ili posebno:
(a) Bojni otrovi i njihovi prekurzori, izuzev kad su namijenjeni za svrhe koje nisu zabranjene ovom konvencijom, tako dugo dok su tipovi i količine u skladu s tim svrhama;
(b) Vojna oprema i uređaji, posebno dizajnirani da izazovu smrtnu ili drugu ozljedu otrovnim svojstvima tih bojnih otrova specificirani su u podparagrafu, koji bi bili objavljeni kao rezultat upotrebe takve vojne opreme i uređaja;
(c) bilo koja oprema specijalno namijenjena za direktnu upotrebu vojne opreme i uređaja koji su specificirani u podparagrafu (b).
Hidrofoban je onaj koji mrzi vodu, netopljiv u vodi. Ovo je svojstvo karakteristično za ulja, masti, voskove i mnoge smole.
Generalić, Eni. "Koligativno svojstvo." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav