Otvoreni sustav je sustav koji može tvari i energiju izmjenjivati s okolinom.
Sustav je područje koje se promata, izdvojeno od ostatka svemira (okoline). Sustav može biti od okoline odijeljen granicama koje spriječavaju prijenos mase (zatvoreni sustav), topline (adijabatski sustav), ili energije (izolirani sustav). Sustav koji izmjenjuje masu s okolinom je otvoreni sustav.
Međunarodni sustav jedinica nadograđen je na sustav metar - kilogram - sekunda - amper i kratko se obilježava sa SI (System International d’Unites). Međunarodni sustav (SI) dopušta i upotrebu višekratnika jedinica. Takve jedinice zovemo decimalnim jedinicama a nazivi im se tvore tako da se ispred naziva Si jedinice stavi predmetak (prefiks). Predmetak predstavlja broj koji pomnožen jedinicom daje njezin višekratnik. SI jedinice s predmetcima također se smatraju jedinicama međunarodnog sustava.
Periodni sustav elemenata jest tablica u kojoj su svi elementi složeni na temelju fizičkih i kemijskih svojstava. Elementi su svrstani u 18 vertikalnih skupina i 7 horizontalnih perioda. Svaka skupina (kolona tablice) sadrži elemente koji imaju slična svojstva. Broj koji određuje položaj elementa u periodnom sustavu, odnosno vrstu atoma, naziva se redni ili atomski broj. Svojstva elemenata periodična su funkcija njihovog rastućeg atomskog broja. Originalna tablica, koju je predstavio 1869. ruski kemičar D. I. Mendeljejev (1834.-1907.), bila je složena po rastućim atomskim masama (uz neke iznimke).
Romboedarska ili trigonska rešetka ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a = b = c a kutovi među njima α=β=γ≠90°.
Bravaisova rešetka je beskrajni niz zasebnih točaka čiji se raspored i orijentacija ponavlja iz koje god točke niza se gledalo. Francuski kristalograf Auguste Bravais (1811.-1863.) ustanovio je da se u prostoru mogu konstruirati samo četrnaest različitih prostornih rešetki. Svi kristalni materijali mogu se uklopiti u jedan od ovih rasporeda.
Kristalni sustav
|
Bravaisove kristalne rešetke
|
|||
kubični a=b=c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
![]() |
|
|
jednostavna kubična
|
prostorno centrirana kubična
|
plošno centrirana kubična
|
|
tetragonski a=b≠c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
||
|
jednostavna tetragonska
|
prostorno centrirana tetragonska
|
||
ortorompski a≠b≠c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
|
jednostavna ortorompska
|
bazno centrirana ortorompska
|
prostorno centrirana ortorompska
|
plošno centrirana ortorompska
|
monoklinski a≠b≠c α=γ=90°≠β |
![]() |
![]() |
||
|
jednostavna monoklinska
|
bazno centrirana monoklinska
|
||
heksagonski a=b≠c α=β=90° γ=120° |
![]() |
|||
|
heksagonska
|
|||
romboedarski a=b=c α=β=γ≠90° |
![]() |
|||
|
romboedarska
|
|||
triklinski a≠b≠c α≠β≠γ≠90° |
![]() |
|||
triklinska
|
Kristalna voda je voda sadržana u kristalima određenih soli i može se ukloniti zagrijavanjem. Kristali koji sadrže kristalnu vodu nazivaju se hidrirani, a njihove soli hidrati.
Kristalna rešetka je trodimenzionalni razmještaj točaka koje imaju ponavljajući uzorak kod kristala. Ne smiju se miješati atomi s točkama kristalne rešetke: točke kristalne rešetke su izolirane točke u prostoru a atomi su fizički objekti.
Konstante kristalne rešetke jesu parametri koji određuju dimenzije jedinične ćelije u kristalnoj rešetki, naročito duljine bridova ćelije i kutova među njima.
Generalić, Eni. "Romboedarski kristalni sustav." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. 14 Mar. 2025. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav