KEMIJSKI RJEČNIK

lipidi    →   lipids

Lipidi su skupni naziv za prirodne organske spojeve koji se otapaju u nepolarnim otapalima (gliceridi (masti i ulja), voskovi, fosfatidi, steroidi itd.).

dijatomejska zemlja    →   diatomaceous earth

Dijatomejska ili kremena zemlja prirodna je silikatna sedimentna stijena nastala taloženjem skeletnih ostataka (frustula) dijatomeja, mikroskopskih jednostaničnih vodenih biljaka (algi kremenjašica). Jedan kubični milimetar sadrži oko 3000 frustula.

Kremena zemlja je inertna, ima veliku površinu uz nisku gustoću. Sastoji se od oko 90 % silikata a ostatak su uglavnom aluminijev i željezov oksid. Fine pore u frustulama kremene zemlje i veliki apsorpcijski kapacitet čine je odličnim materijalom za filtriranje voda, pića, ulja, kemikalije kao i mnogih drugih proizvoda.

ekološki otisak    →   ecological footprint

Ekološki otisak (Ecological Footprint) nam daje odnos između ljudskih zahtjeva i regenerativne sposobnosti biosfere, odnosno kazuje nam kolika površina Zemlje, u globalnim hektarima, je potrebna za smještaj naše infrastrukture (kuća, tvornica, cesta, ...), korištenje obnovljivih izvora (usjevi, riba, drvo, ...) i recikliranje otpada (trenutno je jedino CO₂ uključen). Ekološki otisak odnosi se samo na obnovljive izvore. Upotreba neobnovljih izvora, kao što im samo ime kaže, nije održiva.

Ekološki otisak i biokapacitet izražavaju se u globalnim hektarima (gha). U Sjedinjenim državama ekološki otisak se često izražava i u globalnim ralima (ga). Jedan US ral jednak je 0.405 hektara.

Ekološki otisak čovječanstva 2007. iznosio je 2.7 gha po stanovniku što je 51 % više od ukupnog Zemljinog biokapaciteta (koji iznosi 11.9 milijardi gha ili 1.8 gha po osobi). Drugim riječima, čovječanstvu je već sada potreban drugi planet kao bi zadovoljio potražnju za namirnicama, energijom i drugim prirodnim sirovinama. Razvijene zemlje obično imaju puno veće zahtjeve prema Zemljinom ekosustavu od siromašnih, manje razvijenijih zemalja

eksperiment    →   experiment

Eksperiment (lat. experimentum - pokus) je postupak kojim se izaziva neka prirodna pojava radi opažanja, istraživanja i tumačenja. Eksperiment je kvalitativan ako se izvodi bez mjerenja; služimo li se mjerenjem, eksperiment je kvantitativan. Eksperimentalna metoda, tj. primjena eksperimenta kao sredstva za otkrivanje pravilnosti u pojavama, počela se svjesno i opsežno primjenjivati tek početkom novog vijeka, i to najprije u mehanici (Galilei). S područja fizikalnih procesa ona je postupno prenesena i na biološke pojave, a od druge polovice 19. stoljeća (Wundt) uspješno se primjenjuje i u psihologiji.

lapor    →   marl

Lapor je siva ili žućkasta prirodna smjesa gline i vapnenca u različitim omjerima. Koristi se kao sirovina za proizvodnju cementa.

ruda    →   ore

Rude su prirodni agregati minerala (spojevi u kojima se metali javljaju u prirodi) iz kojih se može rentabilno dobiti jedan ili više metala. Ruda osim minerala sadrži još i druge sastojke koji nemaju tehničke vrijednosti i koji se općenito nazivaju jalovinom.

masna kiselina    →   fatty acid

Masne kiseline jesu alifatske monokarboksilne kiseline koje su karakterizirane terminalnom karboksilnom skupinom (R-COOH). Viši članovi ovog niza pojavljuju se u prirodi u obliku estera glicerola (masti) zbog čega se cijela obitelj ovih spojeva naziva masne kiseline. Prirodne masne kiseline obično su građene od 4 do 28 ugljikovih atoma u lancu (obično imaju paran broj) a mogu biti zasićene i nezasićene. Najvažnije zasićene masne kiseline jesu maslačna (C4), laurinska (C12), palmitinska (C16) i stearinska (C18). Od nezasićenih masnih kiselina najčešće se sreću oleinska, linolna i linolenska (sve imaju 18 ugljikovih atoma u lancu).

Fizikalna svojstva masnih kiselina ovise o dužini lanca, stupnju nezasićenosti i razgranatosti lanca. Kiseline s kratkim lancem jesu tekućine oštrog mirisa topljive u vodi. Porastom dužine lanca talište im raste a topljivost u vodi opada. Nezasićene masne kiseline i one s razgranatim lancem imaju niže talište.

freon    →   freon

Freoni ili CFC (chlorofluorocarbon) sintetički su spojevi sastavljeni od ugljika, klora i fluora te imaju široku primjenu. Nalazimo ih u rashladnim sustavima hladnjaka i zamrzivača, u sprejevima i tekućinama za čišćenje, a upotrebljavaju se i kao "potisno sredstvo" pomoću kojih se prave pjenasti materijali (stiropor). Oslobađaju atome klora s neparnim brojem elektrona, a oni nastaju cijepanjem molekula uz pomoć sunčeve radijacije valne duljine manje od 450 nm. Sunčevo zračenje daje energiju za cijepanje molekula klora na vrlo aktivne atome klora. Naglo oslobođeni aktivni klor, koji se u obliku molekula nakupljao cijele zime, tj. pod uvjetima niske temperature i smanjene količine sunčeve energije, počinje uništavati molekule ozona. To se događa tako dugo dok se ne "isprazne zalihe" nagomilanog klora, što obično traje oko 6 tjedana. Ako u atmosferu dospije više atoma klora posredstvom freona, onda se to razdoblje produži. Nakon toga uspostavlja se prirodna ravnoteža izgradnje i razgradnje ozona. Inače, freoni nisu aktivni u donjoj atmosferi.

iridij    →   iridium

Iridij je 1803. godine otkrio Smithson Tennant (Engleska). Ime je dobio po latinskoj riječi iris što znači duga jer su mu spojevi jako obojeni. To je sjajni, vrlo tvrdi, srebrni metal. Zajedno s osmijem i platinom čini skupinu teških platinskih metala. Ni jedna vodena otopina ga ne napada. Razara ga tek rastaljena lužina. Na zraku se nezaštićen može zagrijati do 2300 °C. Zbog njegove otpornosti na koroziju, od njegove legure je izrađen prametar (90 % Pt i 10 % Ir). U prirodi se pojavljuje obično kao pratitelj bakarnih i nikalnih ruda, ili kao osmiridij (prirodna legura osmija i iridija) koja sadrži rutenij. Upotrebljava se za legiranje platine i paladija (povećava im tvrdoću).

parfem    →   perfume

Parfemi su smjese ili alkoholne otopine prirodnih ili umjetnih hlapljivih tvari ugodna mirisa. Obično sadrže biljna eterična ulja ili njima srodne estere, etere, aldehide i ketone.