glossary.periodni.com

KEMIJSKI RJEČNIK

Rezultati 31–37 od 37 za periodic table

  • «
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4

zasićena masna kiselina    →   saturated fatty acid

Zasićene masne kiseline su kiseline koje imaju maksimalni broj vodikovih atoma vezan za ugljikovodični lanac (nemaju dvostrukih veza između ugljikovih atoma). Najvažnije od njih su:

maslačna (butanska kiselina) CH3(CH2)2COOH
laurinska (dodekanska kiselina) CH3(CH2)10COOH
miristinska (tetradekanska kiselina) CH3(CH2)12COOH
palmitinska (heksadekanska kiselina) CH3(CH2)14COOH
stearinska (oktadekanska kiselina) CH3(CH2)16COOH
arahinska (eikosanoidna kiselina) CH3(CH2)18COOH
Masne kiseline
→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

značajne znamenke    →   significant figures

Mjerenja nikad nisu beskrajno točna i mora se procijeniti mjera njihove neizvjesnosti. U nekom podatku mjerenja sve sigurne i prva nesigurna znamenka značajne su.

Pravila za određivanje značajnih znamenki jesu:

  1. Sve nule na početku broja zanemaruju se
  2. Sve nule na kraju broja zanemaruju se osim ako nisu iza decimalnog zareza
  3. Sve ostale znamenke, uključujući nulu između brojaka koje nisu nule, značajne su

Tako npr. broj

0.0023ima dvije značajne znamenke
0.109ima tri značajne znamenke
2.00ima tri značajne znamenke
70ima jednu značajnu znamenku

Rezultat treba imati samo značajne znamenke.

Prilikom zbrajanja i oduzimanja rezultat može imati onoliko znamenki iza decimalnog zareza koliko ih ima podatak s najmanjim brojem decimala (s najvećom apsolutnom pogreškom).

U množenju i dijeljenju rezultat treba imati onoliko značajnih znamenki koliko ih ima podatak s najmanjim brojem značajnih znamenki (s najvećom relativnom pogreškom). Ovo pravilo valja primijeniti s oprezom.

U logaritmu broja zadrži se onoliko znamenki desno od decimalnog zareza koliko je značajnih znamenki u izvornom broju

U antilogaritmu broja zadrži se onoliko znamenki koliko je znamenki desno od decimalnog zareza u izvornom broju.


srebro/srebrov klorid elektroda    →   silver/silver-chloride electrode

Srebro/srebrov klorid elektroda je najčešće korištena referentna elektroda zbog svoje jednostavnosti, neotrovnosti, niske cijene i stabilnosti. Najčešći se puni zasićenim kalijevim kloridom ali može biti punjena i kalijevim kloridom nižih koncentracija, npr. 3.5 mol dm-3 ili 1 mol dm-3. Rad srebro/srebrov klorid elektrode temelji se na polureakciji

AgCl(s) + e- →← Ag(s) + Cl-

Tablica: Ovisnost potencijala srebro/srebrov klorid elektrode o temperaturi i koncentraciji KCl prema standardnoj vodikovoj elektrodi

potencijal prema SHE / V
t / °C 3.5 mol dm-3 zasić. otop.
150.2120.209
200.2080.204
250.2050.199
300.2010.194
350.1970.189
Srebro/srebrov klorid elektroda (Ag/AgCl)
→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

titar    →   titar

Titar (T) je masa titrirane tvari koja je ekvivalentna 1 cm3 otopine. Prikazuje se kao T = 2.356 mg HCl / 1.0 cm3 NaOH, 0.1000 moldm-3, a obično se daje u obliku tablica. Ako se koncentracija upotrijebljene standard otopine (c) razlikuje od one navedene u tablicama (c0), uvodi se faktor korekcije (f)

f =
c / co

Titar se obično koristi u tvorničkim pogonskim laboratorijima gdje se iz tablica za titre izravno očitava masa ili postotak traženog sastojka.


nezasićena masna kiselina    →   unsaturated fatty acid

Nezasićene masne kiseline su kiseline koje mogu adirati vodikove atome. Njihov ugljikovodični lanac ima jednu ili više dvostrukih ili trostrukih veza između ugljikovih atoma. Najvažnije od njih su:

oleinska (9-oktadekaenska kiselina) CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH
linolna (9,12-oktadekadienska kiselina) CH3(CHCH2)3(CH2CH=CH)2(CHCH2)7COOH
linolenska (9,12,15-oktadekatrienska kiselina) CH3(CH2CH=CH)3(CHCH2)7COOH
Masne kiseline
→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

vidljivo zračenje    →   visible radiation

Ljudsko oko zapaža samo elektromagnetsko zračenje u području valnih duljina od 400 nm do 760 nm. Taj uski dio elektromagnetskog spektra naziva se vidljivo zračenje. Vidljiva (bijela) svjetlost smjesa je svjetlosti svih boja koja se, pomoću staklene prizme, može rastaviti na sastavne boje - spektar vidljive svjetlosti, a svaka boja odgovara određenom području valnih duljina:

bojavalna duljina / nm
ljubičasta400 - 450
plava450 - 500
zelena500 - 570
žuta570 - 590
narančasta590 - 620
crvena620 - 760
Vidljivo zračenje
→ Preuzimanje slike visoke kvalitete

tvrdoća vode    →   water hardness

Tvrdoća vode potječe od otopljenih soli kalcija i magnezija. Kalcij i magnezij nalaze se u prirodnim vodama u obliku hidrogenkarbonata, sulfata, klorida ili nitrata. Ove soli su štetne u vodama jer reagiraju sa sapunima, stvarajući netopive spojeve, a uz to se i talože na zagrijanim površinama kotlova i cijevi.

Prolazna tvrdoća, koju čine hidrogenkarbonati kalcija i magnezija, može se ukloniti zagrijavanjem vode duže vrijeme pri 90 °C do 100 °C, pri čemu se hidrogenkarbonat raspada na karbonat, ugljikov dioksid i vodu:

Ca(HCO3)2 →← CaCO3 + CO2 + H2O

Stalnu tvrdoću čine pretežno sulfati, kloridi i nitrati kalcija i magnezija. Ona se ne može ukloniti zagrijavanjem vode na temperaturu vrenja. Ukupna tvrdoća jednaka je zbroju prolazne i stalne tvrdoće. Prolaznu tvrdoću čini karbonatna tvrdoća (hidrogenkarbonati), a stalnu nekarbonatna tvrdoća.

Tvrdoća vode izražava se u njemačkim, engleskim ili francuskim stupnjevima ili u mg CaCO3 u 1 dm3 vode.

Klasifikacija voda
Tvrdoća Koncentracija
kalcijevog karbonata (mg/L)
Meka voda 0 to 75
Srednje tvrda voda 75 to 150
Tvrda voda 150 to 300
Jako tvrda voda over 300

  • «
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4


Citiranje ove stranice:

Generalić, Eni. "Periodic table." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.

Share on Facebook Share on Google+ Share on Twitter Share on Reddit
Back to top

Rječnik

  • A
  • B
  • C
  • D
  • E
  • F
  • G
  • H
  • I
  • J
  • K
  • L
  • M
  • N
  • O
  • P
  • R
  • S
  • T
  • U
  • V
  • W
  • X
  • Z

Glosar

  • Literatura
  • IT projekt
  • Dodaj u glosar

Periodni sustav

  • Periodni sustav
  • JavaScript programi
  • Download
  • Članci i tablice

Galerija slika

  • Analitička kemija
  • Elektrode i ćelije
  • Geometrija molekula
  • Grafovi i tablice
  • Kristalni sustavi
  • Laboratorijski uređaji
  • Laboratorijsko staklo
  • Oznake opasnosti
  • Strukturne formule
  • Glosar
    • Literatura
    • IT projekt
    • Dodaj u glosar
  • Periodni sustav
    • Periodni sustav
    • JavaScript programi
    • Download
    • Članci i tablice
  • Galerija slika
    • Analitička kemija
    • Elektrode i ćelije
    • Geometrija molekula
    • Grafovi i tablice
    • Kristalni sustavi
    • Laboratorijski uređaji
    • Laboratorijsko staklo
    • Oznake opasnosti
    • Strukturne formule
  • ≡ Meni
    • Home
    • Periodni sustav
    • JavaScript programi
    • Galerija slika iz kemije
    • Download
    • Članci i tablice
    • Potraži
  • ∇ Rječnik
    • A
    • B
    • C
    • D
    • E
    • F
    • G
    • H
    • I
    • J
    • K
    • L
    • M
    • N
    • O
    • P
    • R
    • S
    • T
    • U
    • V
    • W
    • X
    • Z
  • hr Hrvatski
    • English
    • Hrvatski

Potražite u rječniku:

Copyright © 2004-2023 by Eni Generalic. Sva prava pridržana. | Disclaimer