KEMIJSKI RJEČNIK
sastav oceanske vode → composition of ocean water
More je nezasićena homogena otopina koja se sastoji od vode kao otapala (96.5 %), otopljene soli (3.5 %), manjih količina partikularne tvari, otopljenih plinova i organskih sastojaka. Odnosi glavnih konstituenata oceanske vode su skoro konstantni u svim oceanima. Salinitet (ukupna koncentracija otopljenih soli) i koncentracija pojedinih konstituenata dana je u psu jedinicama (practical salinity units). U većini slučajeva može se pretpostaviti da su psu i stara jedinica ‰ sinonimi.
Prosječni sastav oceanske vode dan je u tablici:
| konstituent | udio ukupnih soli |
|---|---|
| klor | 55.3 % |
| natrij | 30.8 % |
| magnezij | 3.7 % |
| sumpor | 2.6 % |
| kalcij | 1.2 % |
| kalij | 1.1 % |
kristalni sustav → crystal system
Kristalni sustav je metoda razvrstanja kristalnih tvari na osnovu njihove jedinične ćelije. Postoji sedam jedinstvenih kristalnih sustava i po redu opadanja simetrije to su: kubični (ili teseralni), heksagonski, tetragonski, trigonski (ili romboedarski), rompski (ili ortorompski), monoklinski i triklinski.
|
Kristalni sustav
|
Jedinična ćelija
|
Odnos stranica i kutova u jediničnoj ćeliji |
|
kubični |
 |
a=b=c α=β=γ=90° |
|
heksagonski |
 |
a≠c α=γ=90° β=120° |
|
tetragonski |
 |
a=b≠c α=β=γ=90° |
|
romboedarski |
 |
a=b=c α=β=γ≠90° |
|
ortorompski |
 |
a≠b≠c α=β=γ=90° |
|
monoklinski |
 |
a≠b≠c α=γ=90°≠β |
|
triklinski |
 |
a≠b≠c α≠β≠γ≠90° |
Daniellov članak → Daniell cell
Britanski kemičar John Frederic Daniell (1790-1845) predstavio je 1836. poboljšani naponski članak koji je davao stalnu struju tijekom rada. Daniellov članak galvanski je članak u kojem su anoda (cink) i katoda (bakar) uronjeni u sulfatno kiselu otopinu svojih iona. Otopine su razdvojene pregradom od porozne gline. U članku se spontano odvija redukcija Cu2+ iona i oksidacija cinka u Zn2+ uz elektromotornu silu od 1.100 V.
Zn(s) |
→ | Zn2+ + 2e- |
+0.763 V |
Cu2+ + 2e- |
→ | Cu(s) |
+0.337 V |
Zn(s) + Cu2+ |
→← | Zn2+ + Cu(s) |
+1.100 V |
deionizirana voda → deionised water
Deionizirana voda dobije se uklanjanjem otopljenih soli ionskim izmjenjivačima, a koristi se kao zamjena za destiliranu vodu.
| Tip vode | Vodljivost / µScm-1 |
|---|---|
| Ultračista voda | 0.05 |
| Destilirana voda | 0.5 |
| Voda iz slavine | 50 |
| Oceanska voda | 50 000 |
dielektrična konstanta → dielectric constant
Dielektrična konstanta ili permitivnost (ε) jest mjera sposobnosti tvari da smanji elektrostatske sile između dva nabijena tijela. Što je vrijednost manja, smanjenje je veće.
Dielektrična konstanta za različite materijale pri 20 °C iznosi:
| vakuum | 1 |
| zrak | 1.00058 |
| staklo | 3 |
| benzen | 2.3 |
| octena kiselina | 6.2 |
| amonijak | 15.5 |
| etanol | 25 |
| glicerol | 56 |
| voda | 81 |
Vrijednost dielektrične konstante opada s porastom temperature.
Zemljina kora → Earth’s crust
Zemljina kora je vanjski površinski sloj planeta Zemlje iznad Mohorovićeva diskontinuiteta. Prosječna debljina Zemljine kore iznosi 35 km na kontinentima i oko 7 km ispod oceanskog dna. Približni sastav joj je:
| Element | Postotak (%) |
|---|---|
| kisik | 47 |
| silicij | 28 |
| aluminij | 8 |
| željezo | 4.5 |
| kalcij | 3.5 |
| natrij | 2.5 |
| kalij | 2.5 |
| magnezij | 2.2 |
homologni niz → homologous series
Homologni niz je niz spojeva zajedničke opće formule u kojem se svaki član od idućeg razlikuje za istu skupinu, npr. metilensku skupinu (-CH2-). Članovi homolognog niza zovu se homolozi.
Ravnolančani alkani primjer su homolognog niza opće formule CnH2n+2
| Struktura | Ime |
|---|---|
| CH4 | metan |
| CH3-CH3 | etan |
| CH3-CH2-CH3 | propan |
| CH3-CH2CH2CH3 | butan |
| CH3-(CH2)3-CH3 | pentan |
| CH3-(CH2)4-CH3 | heksan |
| CH3-(CH2)5-CH3 | heptan |
| CH3-(CH2)6-CH3 | oktan |
| CH3-(CH2)7-CH3 | nonan |
| CH3-(CH2)8-CH3 | dekan |
Hessov zakon → Hesse’s law
Zakonitost termokemijskih pojava otkrio je 1840. ruski kemičar švicarskog porijekla Germain Henri Hess (1802.-1850.). Njegov zakon glasi: Reakcijska toplina neke kemijske promjene ne ovisi o putu kojim reakciju vodimo, već samo o početnom i konačnom stanju sustava. Hessov zakon poznat je i kao zakon o stalnosti zbroja toplina reakcije.
Na primjer, eksperimentalno je određena entalpija oksidacije grafita u ugljikov dioksid i ugljikova monoksida u ugljikov dioksid. Zbog ravnoteže
nije moguće odrediti entalpiju oksidacije grafita u ugljikov monoksid. Međutim, reakcijska toplina te reakcije može se izračunati primjenom Hessovog zakona.
| C(s) + O2(g) →← CO2(g) | ΔrH1 = -393 kJ mol-1 |
| CO(g) + 1/2O2(g) →← CO2(g) | ΔrH2 = -283 kJ mol-1 |
| C(s) + 1/2O2(g) →← CO(g) | ΔrH3 = -110 kJ mol-1 |
hidrosfera → hydrosphere
Hidrosfera (iz grčkog imena za vodenu kuglu) je diskontinuirani vodeni omotač koji obuhvaća svu vodu na, ispod i iznad Zemljine površine bez obzira u kakvom se agregatnom stanju nalazi. To uključuje sve tekuće i smrznute površinske vode, podzemne vode zadržane u tlu i stijenama te vodenu paru u atmosferi. Voda neprestano kruži između ovih vodnih retencija (rezervoara) u tzv. hidrološkom ciklusu koji energiju dobiva iz Sunca.
| Vodne zalihe | V / 106 km3 | w / % |
|---|---|---|
| oceani | 1 370.0 | 97.25 |
| ledene kape i glečeri | 29.0 | 2.05 |
| podzemne vode | 9.5 | 0.68 |
| jezera i rijeke | 0.127 | 0.01 |
| vlaga u tlu | 0.065 | 0.005 |
| atmosfera (kao tekući ekvivalent vodene pare) | 0.013 | 0.001 |
| biosfera | 0.0006 | 0.00004 |
| UKUPNO | 1 408.7 | 100 |
logaritamska skala → logarithmic scale
Logaritamska skala je skala na kojoj vrijednosti 1,2,3,4,5 predstavljaju vrijednosti 1, 10, 100, 1 000, 10 000. Logaritamska skala često se koristi da bi se pojednostavnili neki grafovi i tablice, gdje bi se inače promjene na donjem kraju skale teško razlikovale, npr. os grafa koja normalno ima vrijednosti od 1 - 1 000 000 prikazuje se s vrijednostima od 1 do 7. Primjer je logaritamske skale pH skala
Citiranje ove stranice:
Generalić, Eni. "La primer tabla periodica." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. 4 Apr. 2025. <https://glossary.periodni.com>.
Hrvatski
