KEMIJSKI RJEČNIK

snižavanje ledišta    →   depression of freezing point

Sniženje ledišta događa se kada se u otapalu otopi neka tvar. Iznos za koji se temperatura zamrzavanja snizi proporcionalan je broju molekula otopljene tvari otopljenih u otapalu i neovisan je o njihovoj prirodi.

slobodna energija    →   free energy

Slobodna energija se može iskoristit za rad. Smanjenje slobodne energije prati bilo koji spontani proces. Slobodna energija ne mijenja se kod sustava u ravnoteži.

smrzavanje    →   freezing

Smrzavanje je promjena iz tekućeg u kruto stanje smanjenjem temperature. Za vodu točka smrzavanja jest 0 °C (ili 273.16 K).

ledište    →   freezing point

Ledište je temperatura pri kojoj tekućina prelazi u čvrsto agregatno stanje pri normalnom tlaku.

Vidi Talište

Helmholzova slobodna energija    →   Helmholz free energy

Helmholzova slobodna energija (A) jest termodinamička funkcija definirana s A = U - TS, gdje je U unutarnja energija, S je entropija a T je termodinamička temperatura. Za reverzibilne izotermne procese ΔA predstavlja raspoloživi korisni rad.

srednji slobodni put    →   mean free path

Srednji slobodni put je prosječna udaljenost koju prijeđu molekule plina između dva sudara.

slobodni radikal    →   free radical

Slobodni radikali jesu visokoreaktivni molekularni fragmenti koji imaju jedan ili više nesparen elektron. Mogu nastati fotolizom ili pirolizom kada se prekine veza bez stvaranja iona. U formulama, slobodni radikali se obično označavaju točkom (·CH₃, ·SnH₃, ·Cl). Slobodni radikali sudjeluju kao inicijatori ili intermedijeri u reakcijama oksidacije, fotolize i polimerizacije.

Gibbsova slobodna energija    →   Gibbs free energy

Gibbsova slobodna energija (G) jest energija oslobođena ili apsorbirana u reverzibilnom procesu pri konstantnoj temperaturi i tlaku. Definirana je jednadžbom

gdje je H entalpija, S entropija a T termodinamička temperatura. Naziva se još i Gibbsova energija ili samo slobodna energija.

Promjena Gibbsove slobodne energije, ΔG, određuje smjer kemijske reakcije. Ako je ΔG neke reakcije negativan, reakcija će se spontano odvijati dok se ne uspostavi ravnotežno stanje. Kada je postignuto ravnotežno stanje, onda je ΔG = 0.

rasprostranjenost elemenata    →   abundance of elements

Elementi se u prirodi uglavnom nalaze u različitim spojevima, a rjeđe u slobodnom (elementarnom) stanju. U Zemljinoj kori najrasprostranjeniji je kisik (49.5 %), zatim silicij (25 %), aluminij (7.5 %), željezo (4.7 %), kalcij (3.4 %), natrij (2.6 %), kalij (2.4 %), magnezij (1.9 %) i vodik (1.9 %). Ovih devet elemenata čine skoro 99 % sastava Zemlje.

aluminij    →   aluminium

Aluminij je 1827. godine otkrio Friedrich Wöhler (Njemačka). Ime mu dolazi od latinske riječi alumen koja je označavala alaune (stipse). To je tvrdi, srebrno bijeli metal koji dobro vodi električnu struju. Može se valjanjem razvući u tanku foliju. Otporan je prema oksidaciji na zraku, u vodi i u oksidirajućim kiselinama, zbog stvaranja sloja zaštitnog oksida na površini. Aluminij može reducirati većinu metala iz njihovog oksida (aluminotermijski postupak). Po rasprostranjenosti u Zemljinoj kori, aluminij je treći element, odmah iza kisika i silicija. Iako ima mnogo minerala koji sadrže aluminij, industrijski se dobiva samo iz boksita (Al₂O₃·xH₂O) i kriolita (3NaF·AlF₃). Upotrebljava se za proizvodnju laganih legura (duraluminij), električnih vodova i izradu posuđa u kućanstvu.