KEMIJSKI RJEČNIK

karbin    →   carbine

Karbin je triatomska modifikacija ugljika koja ne postoji u prirodi na zemlji, nađena je u kometima i u svemiru.

kozmičke zrake    →   cosmic rays

Kozmičke zrake su čestice izvanredno velike energije od 10¹⁵ eV do 10¹⁷ eV, koje dolaze na Zemlju iz svemira kao produkt nuklearnih reakcija u zvijezdama. Kozmičke zrake sastoje se od izvanredno brzih protona i jezgara težih atoma. U nuklearnim reakcijama s atomskim jezgrama u atmosferi promijene se pa na Zemljinu površinu stižu kao nuklearne čestice, elektroni i fotoni.

argon    →   argon

Argon su 1894. godine otkrili Lord Raleigh i Sir William Ramsay (Škotska). Ime mu dolazi od grčke riječi argos što znači neaktivan. To je kemijski inertan, jednoatomni nezapaljivi plin bez boje i mirisa. Ne spaja s drugim elementima izuzev s fluorom. Argon se dobiva frakcijskom destilacijom tekućeg zraka. Upotrebljava se za zavarivanje kada je potrebno osigurati inertnu atmosferu.

atmosfera    →   atmosphere

1. Atmosfera je stupac zraka koji se pruža nekoliko stotina kilometara iznad površine Zemlje. Gustoća zraka smanjuje se s visinom. Atmosfera se sastoji od 78 % dušika, 21 % kisika i 0.9 % argona. Ostatak (0.1 %) čine ozon, vodena para, ugljikov dioksid, metan, helij i neon. Atmosfera je podijeljena u različita područja. Dva najniža sloja, troposfera (sloj najbliži Zemljinoj površini) i stratosfera, sadrže više od 99 % svih molekula u atmosferi.

2. Standardna atmosfera (atm) je zastarjela jedinica za tlak koja je jednaka tlaku zraka mjerenom kod srednje razine mora.

1 atm = 101 325 Pa

Tehnička atmosfera (at) je stara jedinica za tlak iz MKpS sustava.

1 at = 98 066.5 Pa

1 atm = 1.033 227 453 at

cerij    →   cerium

Cerij je 1814. godine otkrio Martin Heinrich Klaproth (Njemačka) te istovremeno Jöns Jacob Berzelius (Švedska) i Wilhelm von Hisinger (Njemačka). Ime je dobio po asteroidu Ceresu otkrivenom dvije godine prije elementa. To je sivi metal koji potamni stajanjem na zraku. Lako s otapa u vodi i kiselinama. Zapali se na zraku kada se zagrije i izgara do CeO₂. Cerij je jaki reducens. Glavni izvor lakih lantanoida je mineral monacit (Ce, La, Nd, Pr fosfat) koji se nalazi u monacitnim pijescima. Svojstva su mu slična ostalim lantanoidima i od njih se odvaja ionizmjenjivačkim smolama. Koristi se za izradu piroforne legure od koje se rade kremenčići za upaljače. Koristi se kod izrade studijskih reflektora i projektora a oksid se koristi za poliranje stakla.

erozija    →   erosion

Erozija je proces kod kojeg se površine Zemlje stalno troši djelovanjem vjetra, vode, mora ili leda.

geokemija    →   geochemistry

Geokemija je znanost koja proučava kemijski sastav Zemlje. Proučava obilatost pojedinih elemenata i njihovih izotopa, te njihovu distribuciju u okolišu (litosferi, atmosferi, biosferi i hidrosferi).

mineralna voda    →   mineral water

Mineralne vode su izvorne vode koje sadrže više od 0.1 % otopljenih čvrstih tvari ili imaju temperaturu iznad 20 °C, terme, ili su radioaktivne. Mnoge mineralne vode imaju ljekovita svojstva pa se koriste za piće i kupke.

ugljikohidrat    →   carbohydrate

Ugljikohidrati su polihidroksi aldehidi ili ketoni, ili spojevi koji hidrolizom daju takve spojeve. Često se upotrebljava i naziv saharidi, naziv izveden od latinskog naziva za šećer - saccharum). Ugljikohidrati su najraširenija klasa organskih spojeva i čine više od 50 % Zemljine suhe biomase. Sva hrana koju trošimo svoje porijeklo vuče iz biljaka koje, procesom fotosinteze, iz ugljikovog dioksida i vode stvaraju jednostavne šećere (glukozu). Složeniji ugljikohidrati, kao što su celuloza i škrob, nastaju iz glukoze. Klorofil u biljkama apsorpcijom Sunčeve svjetlosti dobiva energiju neophodnu za sintezu ugljikohidrata

U vrijeme kad još nije bila poznata njihova struktura ugljikohidrate se smatralo spojevima ugljika i vode što se moglo izraziti općom formulom C_x(H₂O)_y. Kasnija istraživanja pokazala su da ovi spojevi nisu hidrati ali ime je ostalo.

Ugljikohidrati se mogu podijeliti u dvije skupine: na jednostavne šećere (monosaharide), koji se ne mogu rastaviti na manje jedinice djelovanjem razrijeđene kiseline, i na složene šećere koji su sastavljeni od dvaju (disaharidi) ili više (oligosaharidi i polisaharidi) monosaharida povezanih acetalnom (glikozidnom) vezom. Složeni šećeri se hidrolizom mogu rastaviti na jednostavne šećere.

sirova nafta    →   crude oil

Sirova nafta (zemno ulje) nastala je raspadanjem organskih tvari prvenstveno životinjskog, ali i biljnog porijekla koje su se istaložile na dnu plićih dijelova bivših mora i oceana. Sastoji se od različitih ugljikovodika s dodatkom nešto spojeva kisika, dušika i sumpora. Ovisno o vrsti ugljikovodikovih spojeva razlikuje se nafta metanske, naftenske i aromatske osnove. Nafta se vadi pomoću bušotina, koje mogu biti na kopnu i moru. Osnovni derivati nafte su: rafinerijski plin, ukapljeni plin, benzini, petrolej, plinska ulja, loživa ulja, maziva, motorna ulja.