KEMIJSKI RJEČNIK

apsolutno    →   absolute

Apsolutno je neovisno o bilo čemu drugome i nije dano u odnosu na nešto, npr. apsolutna nula.

apsolutna pogreška    →   absolute error

Apsolutna pogreška razlika je između dobivene vrijednosti (O) i prave vrijednosti (μ). Prikazuje se u jedinicama u kojima mjerimo (g, cm³, ...). Ako su, primjerice, rezultati triju uzastopnih mjerenja jednog te istog predmeta 1.00 g, 1.05 g i 0.95 g, onda je apsolutna pogreška ±0.05 g. Apsolutna pogreška se još koristi da se izrazi netočnost, npr. ako je točna vrijednost 1.11 g, a izmjerena vrijednost je 1.00 g, apsolutna pogreška može se napisati kao 1.00 g -1.11 g = -0.11 g.

apsolutna temperatura    →   absolute temperature

Apsolutna temperatura je temperatura mjerena od apsolutne nule. Kao jedinica apsolutne temperature uzima se jedan kelvin (K), koji odgovara jednom Celzijevom stupnju (°C). Talište je leda (0 °C) pri 273.15 K, a vrelište vode kod normalnog tlaka (101 325 Pa) pri 373.15 K.

apsolutni volumen    →   absolute volume

Apsolutni volumen je ukupni volumen čestica u granuliranom materijalu, koji uključuje šupljine u česticama (i porozne i neporozne) ali isključuje prostore između čestica.

apsolutna nula temperature    →   absolute zero

Apsolutna nula temperature je najniža moguća temperatura, temperatura kod najniže moguće energije toplinskog gibanja.

barometar    →   barometer

Barometar (grč. tlak + metar) je naprava za mjerenje atmosferskog tlaka. Za apsolutna mjerenja tlaka najpogodniji su barometri sa živom. Staklena cijev, zatvorena na jednom kraju, napuni se živom i pažljivo uroni otvorenim krajem u posudu sa živom. Živa u cijevi spusti se ostavljajući vakuum iznad nje a visina stupca žive varira ovisno o atmosferskom tlaku (1 atm = 760 mm Hg).

Charlesov zakon    →   Charles’ law

Pri stalnom tlaku i stalnoj množini plina volumen idealnog plina raste (ili pada) za 1/273 volumena što ga plin ima pri 0 °C, kada temperatura poraste (ili padne) za 1 °C,

gdje je V° volumen pri 0 °C a V volumen pri t°C.

Iz gornje jednadžbe proizlazi da je volumen određene količine plina pri konstantnom tlaku razmjeran apsolutnoj temperaturi.

Ovaj je zakon također poznat i kao Gay-Lussacov zakon.

Jednadžba slična gornjoj može se napisati i za ovisnost tlaka idealnog plina o temperaturi

Fermijev nivo    →   Fermi level

Fermijev nivo je najviši popunjeni energijski nivo u čvrstim tvarima pri temperaturi apsolutne nule. Kod vodiča fermijev nivo leži u vodljivoj vrpci, kod izolatora u valentnoj vrpci a kod poluvodiča pada u prostor između vodljive i valentne vrpce. Ime je dobio u čast talijanskog fizičara Enrica Fermija (1901. - 1954.).

entropija    →   entropy

Entropija (S) je termodinamička funkcija koja govori o iskoristivosti toplinske energije. Promjena entropije nekog sustava ovisi samo o početnom i konačnom stanju sustava i definirana je izrazom

Ako je sustav izoliran, njegova se entropija neće mijenjati kada se odvija reverzibilni proces, dok će rasti ako se odvija ireverzibilan (nepovratljiv) proces. Ireverzibilnost procesa mjeri se entropijom.

Najveću entropiju imaju plinovi a najmanju kristali. Prema tome, entropija se može smatrati mjerom za nered u nekom sustavu. Pri apsolutnoj nuli u savršenom kristalu entropija je jednaka nuli.

energija kristalne rešetke    →   lattice energy

Energija kristalne rešetke jest energija koju je potrebno dovesti po ionskom paru da se ioni sasvim odvoje od kristalne rešetke pri temperaturi apsolutne nule.