KEMIJSKI RJEČNIK

količinski udio    →   amount fraction

Količinski ili množinski udio, x_A, (y za plinske smjese) omjer je količine otopljene tvari (n_A) i zbroja količina svih tvari (n_i) u otopini. Količinski udio je brojčana, bezdimenzijska veličina i često se izražava kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1 000) ili dio na milijun, (ppm = 1/1 000 000 - parts per million).

kutna akceleracija    →   angular acceleration

Ako se kutna brzina tijela promijeni od neke početne vrijednosti ω_p, koju ima u početnom trenutku t_p do konačne ω_k, koju ima u trenutku t_k, srednja kutna akceleracija tijela definira se kao kvocijent promjene kutne brzine, Δω, i vremenskog intervala, Δt, u kojemu je ta promjena nastala:

Trenutačna kutna akceleracija, α, dobiva se kao granična vrijednost srednje kutne akceleracije kad se Δt približava nuli:

SI jedinica za kutnu akceleraciju je s^-2.

anizotropni kristal    →   anisotropic crystal

Anizotropni kristali imaju različita svojstva u različitim smjerovima.

moment količine gibanja    →   angular momentum

Moment količine gibanja je fizikalna veličina koja se definira pri razmatranju rotacije tijela (analogno tome se pri razmatranju translacije definira količina gibanja tijela).

Moment količine gibanja za tijelo koje se vrti oko neke određene osi jednak je:

gdje je I moment tromosti tijela obzirom na tu os, a ω je kutna brzina tijela.

Moment količine gibanja može se definirati i za materijalnu točku s obzirom na određeno ishodište (materijalna točka ne mora se pritom gibati po kružnici). Koristi se ista definicijska formula, samo je moment tromosti materijalne točke definiran s obzirom na to ishodište kao:

gdje je m masa a r njena udaljenost od ishodišta.

kutna brzina    →   angular velocity

Položaj materijalne točke koja se giba po kružnici sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava može se, osim parom koordinata (x,y), odrediti i parom koordinata (r,Θ), pri čemu je r udaljenost točke od ishodišta, a Θ kut koji pravac na kojem leži r zatvara s pozitivnim smjerom x-osi. Ako se položaj točke mijenja tako da se kut promijeni od početnog Θ_p u trenutku t_p do konačnog Θ_k u trenutku t_k, onda je srednja kutna brzina, ω_sr, jednaka omjeru kutnog pomaka ΔΘ i vremenskog intervala Δt u kojem je pomak nastao:

Trenutačna kutna brzina ω dobiva se kao granična vrijednost srednje kutne brzine kad se Δt približava nuli.

ω_sr i ω su pozitivni za vrtnju u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se povećava) a negativni za vrtnju u smjeru kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se smanjuje).

Srednja i trenutačna kutna brzina također se mogu definirati i za kruto tijelo koje se vrti oko neke određene osi.

SI jedinica za kutnu brzinu je s^-1. Kut Θ mjeri se u radijanima. Veza radijana i stupnjeva je:

Na primjer, kutna količina gibanja minutne kazaljke na satu je:

Avogadrova konstanta    →   Avogadro constant

Avogadrova konstanta (L ili N_A) odnos je broja jedinki (N) i količine tvari (n).

Mjerenjem difrakcije rendgenskih zraka na kristalima nađeno je da Avogadrova konstanta (L) ima vrijednost

L = (6.022 045±0.000 031)×10²³ mol^-1.

asparaginska kiselina    →   aspartic acid

Asparaginska kiselina spada u negativno nabijene aminokiseline s kiselim pobočnim lancem. Kao i sve nabijene aminokiseline i ova kiselina se često može naći na površini bjelančevine utječući na topljivost i ionski karakter bjelančevine. Asparaginska i glutaminska kiselina igraju važnu ulogu u aktivnim centrima enzima. Asparaginske kiselina (ponekad se naziva i aspartat što ovisi o pH otopine) nije esencijalna aminokiselina u sisavaca jer se može dobiti transaminacijom iz oksaloacetata.

• Kratice: Asp, D
• IUPAC ime: 2-aminobutanska dikiselina
• Molekularna formula: C₄H₇NO₄
• Molekularna masa: 133.10 g/mol

baterijska kiselina    →   battery acid

Baterijska kiselina je otopina sumporne kiseline koncentracije 6 mol L^-1 a koristi se kao elektrolitska otopina u olovnim akumulatorima.

kuglični mlin    →   ball mill

Kuglični mlinovi su uređaji za usitnjavanje tvrdih materijala. Mljevenje se vrši u čeličnom ili keramičkom valjku napunjenom materijalom i čeličnim ili keramičkim kuglicama. Valjak relativno sporo rotira podižući kuglice koje padajući drobe materijal do finog praha i istovremeno ga miješaju.

Tipovi kugličnih mlinova, centrifugalni i planetarni mlinovi, jesu uređaji koji se koriste za brzo drobljenje materijala do koloidne finoće (približno 1 μm i manje) a razvijaju visoku energiju mljevenja centrifugalnim i/ili planetarnim djelovanjem.

Bronstedova kiselina    →   Bronsted acid

Brønstedova kiselina je tvar koja u kemijskoj reakciji daje proton.