Azo-spojevi organski su spojevi kod kojih su dvije skupine povezane -N=N- skupinom. Mogu nastati reakcijom diazonijeva iona s benzenskim prstenom.
Diazo-spojevi su skupina organskih spojeva koji sadržavaju diazo-skupinu, =N+=N-, vezanu na ugljikov atom. Veoma su reaktivni i najčešće služe za pripremu boja.
Heterociklički spojevi su organski ciklički spojevi koji u prstenu osim ugljikova imaju i atome drugih elemenata (dušika, kisika, sumpora), npr. piridin, furan, tiofen.
Aliciklički spojevi (od alifatsko-ciklički spojevi), zasićeni organski ciklički spojevi s alifatskim svojstvima; njima pripadaju ugljikovodici opće formule CnH2n (npr. ciklopropan, cikloheksan).
Kiseline su vrsta spojeva koji sadrže vodik i disocijacijom u vodi daju pozitivne vodikove ione pri čemu je rezultirajući pH manji od 7. Reakcija za kiselinu HA može se napisati kao
Ustvari, vodikov je ion (proton) solvatiziran pa reakcija disocijacije kiseline izgleda ovako:
Ova definicija kiselina dolazi iz Arrheniusove teorije. Kiseline su tvari čije vodene otopine imaju kiseli okus, korozivne su i mijenjaju boju lakmus-papira u crvenu.
Kiseline možemo podijeliti na jake, koje potpuno disociraju u vodi (npr. sulfatna i kloridna kiselina), i slabe kiseline, koje su samo djelomično disocirane (npr. octena i sumporvodična kiselina). Jakost kiseline ovisi o stupnju disocijacije i izražava se konstantom disocijacije kiseline.
Arrheniusovu definiciju kiselina i baza proširili su J. M. Lowry i J. N. Brønsted 1923. Njihova teorija definira kiselinu kao tvar koja daje proton (proton donor), a bazu kao tvar koja je sposobna primiti proton (proton akceptor). Da bi se neka jedinka ponašala kao kiselina, mora biti prisutan proton akceptor (baza). Lowry-Brønstedova teorija kaže da kad neka kiselina dade proton, nastane konjugirana baza koja može primiti proton.
Prema Lowry-Brønstedovoj predodžbi, kad neka kiselina dade proton, uvijek nastane konjugirana baza koja može primiti proton.
Slično, od svake baze kao rezultat primitka protona nastane konjugirana kiselina.
Primjerice, acetatni ion je konjugirana baza octene kiseline, a amonijev ion je konjugirana kiselina amonijaka.
Što je kiselina konjugiranog kiselo/baznog para slabija, njezina konjugirana baza postaje jača, i obrnuto.
Najopćenitiju definiciju kiselina dao je G. N. Lewis koji sve kemijske vrste koje mogu primiti elektronski par naziva kiselinama. Ova definicija uključuje sve "tradicionalne" kiselo-bazne reakcije, ali sadrži i reakcije koje ne uključuju ione, primjerice
u kojoj je NH3 baza (donor elektronskog para) a BCl3 kiselina (akceptor elektronskog para).
Kanabinoidi su fenolski spojevi prisutni u halucinogenoj drogi kanabis koja se dobiva iz konoplje.
Karbonati su soli karbonatne kiseline. To su spojevi sastavljeni od kationa metala i karbonatnog aniona (CO32-).
Katalitičko hidrogeniranje je uvođenje vodika u nezasićene ili nečiste ugljikovodične spojeve, uz prisutnost katalizatora, pri čemu nastaju zasićeni ili očišćeni (od npr. sumpora i dušika) ugljikovodični spojevi.
Kadmij je 1817. godine otkrio Friedrich Stromeyer (Njemačka). Ime je dobio po latinskom - cadmia ili grčkom - kadmenia nazivu za kalaminu (ZnCO3). To je mekani srebrno bijeli sjajni metal koji se lako može prerezati nožem. Stabilan je u zraku pri sobnim temperaturama. Otapa se u kiselinama i to mnogo lakše u oksidirajućim, a ne otapa se u lužinama. Kadmij i otopine njegovih spojeva su toksični. Količina kadmija u Zemljinoj kori je oko tisuću puta manja od količine cinka. Dobiva se kao nusproizvod pri proizvodnji cinka, olova i bakra iz sulfidnih ruda. Upotrebljava se kao prevlaka na željezu, naročito za upotrebu u alkalnim uvjetima. Od kadmija se pripremaju neke niskotaljive legure, izrađuju Ni-Cd baterije a koristi se i u nuklearnim reaktorima jer dobro apsorbira neutrone.
Kalcij je 1808. godine otkrio Sir Humphry Davy (Engleska). Ime je dobio po latinskom nazivu za vapno - calix. To je mekani, srebrno bijeli metal čija se izložena površina prekrije slojem oksida i nitrida. Reagira s vodom i kisikom. U prirodi se uvijek nalazi u obliku spojeva. Kao vapnenac (CaCO3) čini čitave planine, a vrlo rašireni mineral je i sadra ili gips (CaSO4·2H2O). U metalurgiji se upotrebljava za dezoksidaciju bakra i berilija, i za legiranje olova.
Generalić, Eni. "Alicikli�ki spojevi." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav