KEMIJSKI RJEČNIK

strukturni izomer    →   structural isomer

Strukturni izomeri jesu spojevi koji imaju istu formulu, ali i različite konstituente. Dimetileter (CH₃OCH₃) i etanol (CH₃CH₂OH) jesu npr. strukturni izomeri opće formule C₃H₆O.

prstenasta struktura    →   ringlike structure

Prstenasta struktura je struktura kojom se prikazuju cikloalkani i aromati.

supravodljivost    →   superconductivity

Supravodljivost je fenomen koji se javlja kad metali, slitine ili spojevi ispod kritične temperature, T_c, gube električni otpor i magnetsku permeabilnost (Meissnerov efekt i Josephsonov efekt).

more    →   seawater

More, odnosno morska voda, nezasićena je homogena otopina koja se sastoji od vode kao otapala (96.5 %) i otopljenih soli (3.5 %) te manjih količina partikularne tvari, otopljenih plinova i organskih sastojaka. Veći dio Zemlje pokriven je morskom vodom. Od ukupne površine Zemlje (510 100 000 km²) svjetski oceani prekrivaju skoro 71 % (361 840 000 km²) s prosječnom dubinom od 3 682.2 m.

Gustoća morske vode je, zbog njene slanosti, viša od one čiste vode. Uz to, povećanjem slanosti vode snižava se temperatura ledišta a povisuje temperatura vrelišta mora. Prosječna slanost oceana je 35 ‰, što iznosi oko 35 g čvrste tvari otopljene u 1 kg morske vode. Ispitivanjem koncentracija najzastupljenijih soli u moru utvrđeno je da je njihov relativan odnos u moru konstantan bez obzira na njihovu apsolutnu količinu. Samo šest elemenata i spojeva čine oko 99 % otopljenih soli u moru: klorid (Cl^-), natrij (Na⁺), sulfat (SO₄^2-), magnezij (Mg²⁺), kalcij (Ca²⁺) i kalij (K⁺).

natrij    →   sodium

Natrij je 1807. godine otkrio Sir Humphry Davy (Engleska). Još u starom zavjetu spominje se neter kao sredstvo za pranje. Arapski alkemičari promijenili su latinski naziv nitrum u natron odakle i potječe današnji naziv natrija. To je mekani, srebrno bijeli metal čija se svježe odrezana površina trenutno oksidira. Reagira burno s vodom, pri čemu se nastali vodik zbog topline reakcije sam zapali. Spada među najjača redukcijska sredstva. U Zemljinoj kori ga je toliko mnogo da je teško naći uzorak bez spojeva natrija. Najviše ga ima u raznim aluminosilikatima, kamenoj soli (NaCl) i čilskoj salitri (NaNO₃). Velike količine natrijeva klorida otopljene su u moru. Elementarni natrij koristi se u organskoj sintezi, za natrijeve lampe i fotoelektrične ćelije kao i za dobivanje spojeva koji se ne mogu drukčije pripraviti.

omekšivač vode    →   water softener

Omekšivači vode su tvari koje uklanjaju stalnu tvrdoću vode. Reagiraju s kalcijevim i magnezijevim solima stvarajući spojeve koji ne reagiraju sa sapunom.

stereoizomer    →   stereoisomer

Stereoizomeri su spojevi identične kemijske građe ali različitog rasporeda atoma ili grupa u prostoru. Mogu biti optički (enantiomeri ili zrcalni izomeri) i geometrijski izomeri (cis-trans).

superoksid    →   superoxide

Superoksidi binarni su spojevi koji sadrže kisik sa stupnjem oksidacije -½. Superoksidni ion, O₂^-, ima nespareni elektronski par i vremenom se spontano disproporcionira u peroksid. Teži alkalijski elementi (K, Rb, Cs) stvaraju superokside direktnim spaljivanjem na zraku (KO₂, RbO₂, CsO₂). To su žuto do narančasto obojeni paramagnetični spojevi. Superoksidi su jaki oksidansi koji burno hidroliziraju dajući peroksid i elementarni kisik.

talij    →   thallium

Talij je 1861. godine otkrio Sir William Crookes (Engleska). Ime je dobio od grčke riječi thallos što znači propupala grančica zbog karakteristične zelene linije u atomskom spektru. To je srebrno sivi, veoma mekani metal koji se može rezati nožem. Oksidira na zraku pa se čuva u petroleju. Otapa se u svim kiselinama. Talij je otrovan za ljude i životinje. Nekad se upotrebljavao za uništavanje glodavaca i insekata ali je to napušteno zbog posrednog trovanja divljih životinja i ptica. Spojevi su visoko toksični ako se unesu u organizam, a naročito su opasni zbog svog kumulativnog efekta. Talij se nigdje ne javlja u većim količinama. Dobiva se kao nusproizvod prerade sulfidnih ruda cinka, olova, željeza i bakra. Najviše se upotrebljava u elektronici, za proizvodnju posebnog optičkog stakla s velikim indeksom loma i infracrvenih detektora.

toksin    →   toxin

Toksini su specifični i veoma učinkoviti otrovi koje proizvode živi organizmi. Obično se sastoje od aminokiselinskog lanca čija molekulska težina varira od nekoliko stotina (peptidi) do nekoliko stotina tisuća (bjelančevine). Oni, također, mogu biti i niskomolekularni organski spojevi. Toksine proizvode brojnih organizmi, primjerice bakterije, gljivice, alge ili biljke. Mnogi su od njih ekstremno otrovni; toksičnost im je i za nekoliko redova veličina veća od živčanih bojnih otrova. Botulin, toksin koji proizvodi bakterija Clostridium botulinum, najotrovnija je poznata tvar.