KEMIJSKI RJEČNIK

polarimetrija    →   polarimetry

Polarimetrija je mjerenje kuta zakretanja ravnine polarizirane svjetlosti. Koristi se u analizi optički aktivnih tvari i spojeva.

sedimentne stijene    →   sedimentary rocks

Sedimentne stijene nastaju akumulacijom i naknadnom konsolidacijome sedimenata u različite vrste stijena. Tri su glavna tipa sedimentnih stijena:

Klastične sedimentne stijene građene su od diskretnih fragmenata ili klasta nastalih iz drugih stijena.

Kemijske (kemogene) sedimentne stijene nastale precipitacijom, tj. izlučivanjem minerala iz zasićenih vodenih otopina.

Biogene (organogene) sedimentne stijene nastale akumuliranjem organske tvari (treset, ugljen, nafta) ili taloženjem anorganskih skeletnih dijelova, uglavnom morskih, organizama.

Ovisno o veličini sedimentne čestice podijeljene su u šest kategorija:

• blokovi (>256 mm)
• obluci (64 - 256 mm)
• šljunak (2 - 64 mm)
• pijesak (1/16 - 2 mm)
• mulj (1/256 - 1/16 mm)
• glina (<1/256 mm)

serin    →   serine

Serin je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. To je jedna od dvije aminokiseline koje sadrže hidroksilnu skupinu u pobočnom lancu (druga je treonin). Obje su jako hidrofilne zbog mogućnosti stvaranja vodikove veze. U mnogim enzimima na aktivnim mjestima nalazi se serin čija je funkcija da posluži kao nukleofilni centar. Serin je mjesto na kojem dolazi do fosforilacije i glikolizacije što je važno za regulaciju enzima i staničnu signalizaciju. On je neesencijalna aminokiselina koja se sintetizira u ljudskom tijelu od drugih metabolita i glicina.

• Kratice: Ser, S
• IUPAC ime: 2-amino-3-hidroksipropanska kiselina
• Molekularna formula: C₃H₇NO₃
• Molekularna masa: 105.09 g/mol

dim    →   smoke

Dim je fina suspenzija krutih čestica u zraku. Općenito se veličina čestica dima kreće od oko 5 μm do manje od 0.1 μm u promjeru. Pojam dim se općenito odnosi na smjesu nastalu sagorijevanjem organskih materijala (drva, ugljena, nafte) koja se sastoji od čestica ugljika, ugljikovodika, pepela i plinova nastalih sagorijevanjem (ugljikova dioksida i vodene pare).

tirozin    →   tyrosine

Tirozin je hidrofobna aminokiselina s aromatskim pobočnim lancem. Njegov veliki pobočni lanac obično ga smješta duboko u unutrašnjost bjelančevine. Tirozin ima specijalna svojstva zbog hidroksilne skupine na kraju svog pobočnog lanca koja može djelovati kao snažni nukleofilni centar (kad je ionizirana) u aktivnom mjestu enzima. On je često mjesto za fosforilaciju kod stanične signalizacije. Tirozin doprinosi apsorpciji UV zračenja bjelančevina (bjelančevine apsorbiraju UV zračenje između 275 i 280 nm). Ovo nije esencijalna aminokiselina jer se može sintetizirati u organizmu iz drugih metabolita.

• Kratice: Tyr, Y
• IUPAC ime: 2-amino-3-(4-hidroksifenil)propanska kiselina
• Molekularna formula: C₉H₁₁NO₃
• Molekularna masa: 181.19 g/mol

valentni elektron    →   valence electron

Valentni elektroni su elektroni koji se mogu aktivno uključiti u kemijsku promjenu. Obično su to elektroni iz zadnje (valentne) ljuske. Npr. osnovna elektronska konfiguracija natrija jest 1s² 2s² 2p⁶ 3s¹, 3s elektron jedini je valentni elektron u atomu. Germanij (Ge) ima sljedeću osnovnu elektronsku konfiguraciju 1s² 2s² 2p⁶ 3s² 3p⁶ 3d¹⁰ 4s² 4p², gdje su 4s i 4p elektroni valentni.

vodeni plin    →   water gas

Vodeni plin (plavi plin, sintetski plin) jest plin koji služi kao sirovina u sintezi organskih spojeva, kao gorivo kod varenja, proizvodnje stakla i u drugim industrijama gdje je potrebno razviti visoku temperaturu. Vodeni plin se proizvodi tako da se para prevodi preko užarenog ugljena ili koksa. Sastoji se uglavnom od ugljikova monoksida (CO) i vodika (H₂) onečišćenih s malim količinama CO₂, N₂, CH₄ i O₂.