Amadeo Avogadro (1776-1856) talijanski je kemičar i fizičar koji je predložio točno molekularno objašnjenje Gay-Lussacovog zakona. Njegov rad omogućio je jednostavan način određivanja atomske i molekularne mase plinova. Objavio je teoriju o kretanju čestica plinova koja je poznata kao Avogadrov zakon.
Analitička vaga je instrument za precizno određivanje mase tvari. Analitička vaga osjetljiv je i skup instrument, a o njezinoj ispravnosti i preciznosti ovisi točnost rezultata analize. Najrašireniji tip analitičke vage jest vaga nosivosti 100 g i osjetljivosti 0.1 mg. Ni jednu kvantitativnu kemijsku analizu nije moguće napraviti bez upotrebe vage jer, bez obzira na metodu koju koristimo, uvijek treba odvagati uzorak za analizu i potrebne količine reagensa za pripravu otopina.
Analitičke vage smještaju se u staklene ormariće koji ih štite od prašine i zračnih struja koje bi mogle poremetiti položaj ravnoteže. Stalak vage pričvršćen je na debelu staklenu ili kamenu ploču kako bi se manjile vibracije, dok se horizontalnost vage provjerava ugrađenom okruglom libelom . Os oko koje se okreće poluga vage oštri je brid trostrane ahatne prizme (ahat se odabire zbog svoje tvrdoće) koji se nalazi na ravnoj podlozi od istog materijala. Zdjelice su također obješene na ahatne noževe. Noževi (prizme) i ležajevi najodgovorniji su za preciznost analitičke vage i treba ih čuvati od oštećenja. Stoga poluga i zdjelice leže na ležajevima samo kada promatramo njihanje vage dok u svakom drugom slučaju vaga mora biti zakočena.
Princip rada moderne laboratorijske vage temelji se na svojem prethodniku - vagi s jednakim krakovima. Tijelo nepoznate mase stavlja se na jednu stranu vage a utezi poznate mase na drugu. Kada se pokazivač vrati u središnji položaj, sile na oba kraka su jednake, a težina nepoznatog predmeta odredi se iz masa dodanih utega.
Moderne elektroničke laboratorijske vage temelje se na mjerenju struje potrebne da se pokretna elektromagnetna zavojnica vrati na svoju nultu poziciju iz koje je pomaknuta zbog opterećivanja vage tijelom čija se masa mjeri.
Anomeri su dijastereoizomeri nastali kao posljedica povezivanja monosaharida u cikličku strukturu. Ovi izomeri razlikuju se samo po stereokemijskoj konfiguraciji na prvom asimetričnom C atomu koji prilikom izgradnje poluacetala može imati OH skupinu iznad ili ispod osnovne ravnine. Anomer se označava kao α ako je konfiguracija anomernog ugljika ista kao konfiguracija referentnog asimetričnog ugljika u Fischerovoj projekciji. Ako je konfiguracija različita anomer se označava kao β. Primjerice dva ciklička oblika glukoze, α-D-glukopiranoza i β-D-glukopiranoza su anomeri.
Avogadrov zakon važi za idealne plinove. Kaže da jednaki volumeni različitih plinova sadrže jednaki broj molekula pri istom tlaku i temperaturi. Postavio ga je 1811. talijanski kemičar Amadeo Avogadro (1776.-1856.).
Azeotropi su smjese dviju kapljevina koje vriju s konstantnim sastavom, tj. sastav pare isti je kao i sastav tekućine. Azeotropne smjese pokazuju maksimum ili minimum u dijagramu vrelište - sastav. Frakcijskom destilacijom azeotropne smjese mogu se dobiti jedna čista komponenta i azeotrop (smjesu konstantnog vrelišta). Sastav azeotropne smjese ovisi o tlaku.
Položaj materijalne točke koja se giba po kružnici sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava može se, osim parom koordinata (x,y), odrediti i parom koordinata (r,Θ), pri čemu je r udaljenost točke od ishodišta, a Θ kut koji pravac na kojem leži r zatvara s pozitivnim smjerom x-osi. Ako se položaj točke mijenja tako da se kut promijeni od početnog Θp u trenutku tp do konačnog Θk u trenutku tk, onda je srednja kutna brzina, ωsr, jednaka omjeru kutnog pomaka ΔΘ i vremenskog intervala Δt u kojem je pomak nastao:
Trenutačna kutna brzina ω dobiva se kao granična vrijednost srednje kutne brzine kad se Δt približava nuli.
ωsr i ω su pozitivni za vrtnju u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se povećava) a negativni za vrtnju u smjeru kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se smanjuje).
Srednja i trenutačna kutna brzina također se mogu definirati i za kruto tijelo koje se vrti oko neke određene osi.
SI jedinica za kutnu brzinu je s-1. Kut Θ mjeri se u radijanima. Veza radijana i stupnjeva je:
Na primjer, kutna količina gibanja minutne kazaljke na satu je:
Azo-spojevi organski su spojevi kod kojih su dvije skupine povezane -N=N- skupinom. Mogu nastati reakcijom diazonijeva iona s benzenskim prstenom.
Barijerni film je tanki kontinuirani neporozni električno nevodljivi sloj na metalnoj površini, obično oksidnog sastava.
Generalić, Eni. "OFICINAVIRTUAL.ISSSTE.GOB.MX." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav
