KEMIJSKI RJEČNIK

tehnička vaga    →   precision balance

Tehničke i analitičke vage su u principu iste konstrukcije a razlikuju se jedino u materijalima i preciznosti izrade. Preciznost tehničkih vaga je manja i kreće se od 0.001 g do 0.1 g ali, za razliku od analitičke vage, mogu vagati predmete težine i do nekoliko kilograma. Klasična tehnička vaga je poluga na čijem je jednom kraku obješena zdjelica na koju se stavlja predmet nepoznate mase a na drugoj zdjelica s odgovarajućom masom utega. Kada je poluga u ravnoteži masa predmeta jednaka je masi utega.

Elektronske tehničke vage na svojoj gornjoj strani obično imaju platformu na koju se stavlja predmet koji se važe. Računalo iz struje kroz zavojnicu potrebne da se kompenzira pomak platforme izračuna težinu predmeta i rezultat prikaže na ekranu. Masa prazne posude može biti spremljena u memoriju računala i automatski oduzeta od mase posude s vaganom tvari.

prolin    →   proline

Prolin je hidrofobna aminokiselina s alifatskim pobočnim lancem prepoznatljive cikličke strukture. Sekundarna amino skupina (bolje rečeno imino skupina) zajedno s konformacijskim ograničenjima njegovog prstena smanjuju strukturnu fleksibilnost polipeptida. U područjima bjelančevina koje sadrže prolin dolazi do smanjenja fleksibilnosti. Prolin nije esencijalna aminokiselina jer je ljudski organizam može sintetizirati.

• Kratice: Pro, P
• IUPAC ime: pirolidin-2-karbonska kiselina
• Molekularna formula: C₅H₉NO₂
• Molekularna masa: 115.13 g/mol

prometij    →   promethium

Prometij su 1945. godine otkrili J. A. Marinsky, Lawrence Glendenin i Charles D. Coryell (USA). Dobio je ime po Prometeju koji je po grčkoj mitologiji ukrao vatru od bogova. Postoji u dvije alotropske modifikacije. Prometij-145 je najstabilniji izotop i služi kao izvor beta-zračenja. Prometijeve soli svijetle u mraku plavo zelenom svjetlošću. To je otrovan i radiotoksičan metal. Ne pojavljuje se u prirodi. Nastaje kao produkt bombardiranja neodimija s neutronima. Upotrebljava se za izradu nuklearnih baterija gdje osvjetljavajući fotoćeliju proizvodi struju.

protaktinij    →   protactinium

Protaktinij su 1917. godine otkrili Otto Hahn (Njemačka) i Lise Meitner (Austrija). Ime je dobio prema grčkoj riječi protos što znači prvi. To je srebrni metal. Otporan na alkalije. Reagira s kiselinama, kisikom i vodenom parom. Protaktinij je radioaktivni element koji je visoko radiotoksičan i kancerogen. Protaktinij se nalazi u rudama uranija i torija koje ga sadrže do 200 mg na tonu rude.

proton    →   proton

Protoni su sastavni dijelovi atomske jezgre i o njihovom broju ovisi naboj jezgre. Redni broj elementa jednak je broju protona. Masa protona (m_p) iznosi 1.672×10^-27 kg, a naboj je +1 e.

Godine 1886. njemački fizičar Eugene Goldstein (1850.-1930.) primijetio je da u modificiranoj Crookesovoj cijevi sa šupljom katodom nastaju zrake koje se šire od anode (pozitivnog pola) i prolaze kroz katodu. Te pozitivne čestice Rutherford je nazvao protonima.

kvalitativna analiza    →   qualitative analysis

Kvalitativna analiza obuhvaća metode razdvajanja i dokazivanja kojima utvrđujemo od kojih je kemijskih elemenata ili spojeva sastavljena neka tvar. Kvalitativna anorganska analiza koristi se za određivanje kationa i aniona u otopini uzorka. Kationi su podijeljeni u šest skupina ovisno o topljivosti njihovih taloga sa skupnim reagensom.

radioaktivni indikator    →   radioactive indicator

Upotrebom odgovarajućih radioaktivnih izotopa mogu se pratiti biokemijski procesi u biljkama, životinjama i ljudima mjereći radioaktivno zračenje primiješanog radioaktivnog indikatora. Umjetni radioaktivni izotopi imaju iste kemijske osobine kao i prirodni izotopi što omogućuje da te prirodne izotope obilježimo primjesom radioaktivnih izotopa i tako slijedimo put tih elemenata tijekom kemijske reakcije. Jedan od najvažnijih radioaktivnih indikatora jest radioaktivni ugljik ¹⁴C.

radij    →   radium

Radij su 1898. godine otkrili Marie Curie (Poljska) i Piere Curie (Francuska). Ime je dobio prema latinskoj riječi radiare što znači zračiti ili sjajiti. To je sjajni srebrni, mekani radioaktivni metal. Vrlo brzo reagira s kisikom iz zraka i vodom. To je visoko radiotoksičan metal koji je kancerogen ako se proguta, udiše ili izlaže njegovom zračenju. Sav radij u prirodi potječe od radioaktivnog raspada težih elemenata, osobito urana. Uranove rude su stoga, glavni izvor radija.

radon    →   radon

Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka). Nastaje raspadom radija pa je po njemu i dobio ime. Prvotno je nazvan niton po latinskoj riječi nitens što znači sjajan. To je plin bez boje i mirisa. Radon je kemijski inertan, jednoatomni nezapaljivi plin. Ne spaja s drugim elementima izuzev s fluorom. Radon je radioaktivan, jako radiotoksičan i kancerogen ako se udiše. Radon nastaje kao produkt radioaktivnog raspada radija, a i sam se dalje radioaktivno raspada (3.8 dana).

elementi rijetkih zemalja    →   rare earth elements

U elemente (metale) rijetkih zemalja spadaju: skandij (Sc), itrij (Y) i lantanoidi (La, Ce, Pr, Nd, Pm, Sm, Eu, Gd, Tb, Dy, Ho, Er, Tm, Yb, Lu). Rijetkim se zemljama zovu jer su prvo bili izolirani kao oksidi. Želite li saznati više?