Valna duljina je udaljenost između dva susjedna vrha elektromagnetskog vala.
Valna funkcija (Ψ) matematička je funkcija koja amplitudu vala opisuje kao funkciju položaja (i ponekad kao funkciju vremena i/ili elektronskog spina). Valna funkcija koristi se u kemiji i njome se opisuje ponašanje elektrona vezanih na atome ili u molekule.
Valni broj je broj valnih ciklusa po jedinici udaljenosti. Na nesreću postoje dvije definicije valnog broja.
Valni broj, k, najčešće se definira kao
gdje je λ valna duljina, vp fazna brzina vala a ω kružna frekvencija.
Manje česta definicija valnog broja je
Uvijek se mora naglasiti koja se definicija koristi. Naširoko se koriste kod infracrvene spektroskopije i obično se izražavaju u cm-1.
Valno-čestična dualnost jest promatranje koje govori da se elektroni, fotoni i druge vrlo male čestice i objekti ponašaju kao čestice u jednim eksperimentima, a kao valovi u drugim eksperimentima.
Apsorbancija (A) je logaritam omjera intenziteta upadnog zračenja (Po) i propuštenog zračenja (P) kroz uzorak (izuzimajući efekte posude u kojoj je uzorak).
Apsorpcija svjetlosti kroz otopine može se matematički opisati Beer-Lambertovim zakonom
gdje je A apsorbancija na danoj valnoj duljini svjetlosti, ε je molarni apsorpcijski (ekstinkcijski) koeficijent (L mol-1 cm-1), svojstven svakoj molekulskoj vrsti i ovisan o valnoj duljini svjetlosti, b je duljina puta svjetlosti kroz uzorak (cm) a c je koncentracija tvari u otopini (mol L-1).
Apsorptancija (α) je udio upadnog zračenja dane valne duljine koji je apsorbiran u mediju na koji pada zračenje.
Atomska apsorpcijska spektroskopija (AAS) analitički je postupak (tehnika) pri kojem ispareni uzorak nepobuđenih atoma apsorbira elektromagnetsko zračenje karakteristične valne duljine.
D-linije su dvije bliske linije u žutom dijelu natrijeva spektra s valnom duljinom od 589,6 nm (D1) i 589,0 nm (D2). Oznaka D potekla je iz oznaka apsorpcijskih linija u sunčevom spektru koje je sustavno proučavao njemački optičar Joseph von Fraunhofer (1787.-1826.). Natrijeve D-linije su jasno istaknute i lako prepoznatljive pa se koriste kao standard u spektroskopiji.
Difrakcijska rešetka jest niz pukotina (zareza), kojima se upadni val razlaže na sastavne valove različitih valnih duljina, razdvajajući po smjeru njihove difrakcijske maksimume.
Generalić, Eni. "Valna duljina." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav