KEMIJSKI RJEČNIK

sediment    →   sediment

1. Sediment je usitnjeni materijal nastao djelovanjem vremenskih prilika na stijene. Zrnaca krutog materijala su transportirana vodom, vjetrom, ledom ili nekim drugim prirodnim procesima i taložena u slojevima. Pod utjecajem gravitacije i tektonskih kretanja sedimenti stvaraju sedimentne stijene.

2. Strogo gledajući, sediment je kruti materijal nastao taloženjem suspendirane tvari u tekućini.

sedimentne stijene    →   sedimentary rocks

Sedimentne stijene nastaju akumulacijom i naknadnom konsolidacijome sedimenata u različite vrste stijena. Tri su glavna tipa sedimentnih stijena:

Klastične sedimentne stijene građene su od diskretnih fragmenata ili klasta nastalih iz drugih stijena.

Kemijske (kemogene) sedimentne stijene nastale precipitacijom, tj. izlučivanjem minerala iz zasićenih vodenih otopina.

Biogene (organogene) sedimentne stijene nastale akumuliranjem organske tvari (treset, ugljen, nafta) ili taloženjem anorganskih skeletnih dijelova, uglavnom morskih, organizama.

Ovisno o veličini sedimentne čestice podijeljene su u šest kategorija:

• blokovi (>256 mm)
• obluci (64 - 256 mm)
• šljunak (2 - 64 mm)
• pijesak (1/16 - 2 mm)
• mulj (1/256 - 1/16 mm)
• glina (<1/256 mm)

sedimentiranje    →   sedimentation

Sedimentiranje je postupak odjeljivanja specifično teže suspendirane tvari od otopine. Čvrsta tvar se slegne na dno a tekućina se iznad nje odlije (dekantira). Sedimentacijska zona zauzima najveći dio sedimentacijskog bazena. To je mirno područje u kojem se čestice talože. Na dnu bazena je kompresijska zona u kojoj se skuplja mulj prije uklanjanja na odlagalište ili daljnju obradu.

barit    →   barytes

Barit, barijev sulfat, BaSO₄, najčešći je barijev mineral. To je bijela kristalna tvar relativne gustoće 4.5, netopiva se u vodi i kiselinama. Nalazi se uz sulfatne rude a može biti hidrotermalnog i sedimentnog porijekla. Najvažnija je sirovina za dobivanje soli barija.

centrifugiranje    →   centrifugation

Centrifugiranje je sedimentiranje čestica pod utjecajem centrifugalne sile i upotrebljava se za odjeljivanje vrlo finih suspenzija. Kod centrifugiranja se koriste sile do 10 000 puta veće od sile gravitacije, a kod ultracentrifuga i do 600 000 puta veće.

glina    →   clay

Glina je vrsta sedimentnog tla nastala raspadanjem magmatskih stijena pod utjecajem atmosferilija. Sastoji se od alumosilikata (kaolinita, montmorilonita, nontronita, haloizita, alofona i dr.) i raznih primjesa.. Vlažna je glina plastična i gotovo ne propušta vodu. Pri temperaturi od 550 °C glina potpuno gubi vodu.

ugljen    →   coal

Uglenj je crna ili crno-smeđa, zapaljiva sedimentna stijena, sa sadržajem ugljika od 30 %(lignit) do 98 %(kameni ugalj), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva. Nastao je raspadanjem i sabijanjem biljne tvari u močvarama tijekom millijuna godina. Ugljen se vadi u ugljenokopima, a primarno se upotrebljava kao gorivo.

koncentriranje ruda    →   concentration of ore

Koncentriranje ruda važan je industrijski proces te je to prvi korak u dobivanju metala. Ruda se koncentrira odstranjivanjem jalovine pomoću gravitacije, sedimentacijom ili procesima flotacije, prije nego počne ekstrakcija metala iz rude.

dijageneza    →   diagenesis

Dijageneza je proces pretvaranja sedimenata u sedimentne stijene. Litifikacija (doslovno pretvaranje u stijene) sedimenta obično se postiže nekim vezivnim agensom. Kako se težina nataloženog materijala povećava, zrna se približavaju a pore se smanjuju istiskujući sadržanu vodu. Ova voda može sadržavati otopljene mineralne komponente koje se talože u porama. To uzrokuje cementaciju koja počinje vezivati individualne čestice u jednu cjelinu. Daljnje zbijanje uzrokuje rekristalizaciju minerala i čini stijene tvrđima.

dijatomejska zemlja    →   diatomaceous earth

Dijatomejska ili kremena zemlja prirodna je silikatna sedimentna stijena nastala taloženjem skeletnih ostataka (frustula) dijatomeja, mikroskopskih jednostaničnih vodenih biljaka (algi kremenjašica). Jedan kubični milimetar sadrži oko 3000 frustula.

Kremena zemlja je inertna, ima veliku površinu uz nisku gustoću. Sastoji se od oko 90 % silikata a ostatak su uglavnom aluminijev i željezov oksid. Fine pore u frustulama kremene zemlje i veliki apsorpcijski kapacitet čine je odličnim materijalom za filtriranje voda, pića, ulja, kemikalije kao i mnogih drugih proizvoda.