Plinski termometar je naprava koja služi za mjerenje temperature u kojoj je radni fluid plin.
Termometri su sprave za mjerenje temperature. Linearno i volumensko toplinsko rastezanje makroskopska su svojstva tvari i lakše su mjerljiva od mikroskopskih svojstava, kojima se definira temperatura. Stoga se mjerenjem tih svojstava može odrediti temperatura. Termometri koji se zasnivaju na toplinskom rastezanju tvari su sekundarni instrumenti: moraju se baždariti, tako da se usporede s nekim standardnim termometrom. U termometru s tekućinom, živa ili alkohol se nalaze u staklenoj posudici. Povećanjem temperature povećava se volumen tekućine, što uzrokuje podizanje tekućine uskom kapilarnom cjevčicom. Visina razine tekućine u cjevčici je mjera temperature. Živinim termometrom mjere se temperature između -39 °C i 300 °C. Niže temperature mjere se alkoholnim termometrom. Bimetalni termometri imaju spiralnu oprugu sastavljenu od dva metala, različitih koeficijenata linearnog rastezanja. Promjenom temperature metali se različito produžuju pa se savijanje spirale prenosi na kazaljku, čiji otklon je mjera temperature.
Univerzalna plinska konstanta R iznosi 8.314 472(15) J K-1 mol-1. Odgovara radu koji jedan mol plina izvrši za povećanje svog volumena kad mu se temperatura poveća za 1 K pri standardnom tlaku.
Količinski ili množinski udio, xA, (y za plinske smjese) omjer je količine otopljene tvari (nA) i zbroja količina svih tvari (ni) u otopini. Količinski udio je brojčana, bezdimenzijska veličina i često se izražava kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1 000) ili dio na milijun, (ppm = 1/1 000 000 - parts per million).
Jednadžba oblika
gdje je k konstanta brzine kemijske reakcije, A kolizijski faktor, Ea energija aktivacije, T temperatura, R plinska konstanta.
Dijagram ln k - 1/T jest pravac čiji je nagib -Ea/R a presjek s osi x lnA. Jednadžba se zove prema njenom autoru Svantu Arrheniusu.
Kalorimetrijska bomba ili točnije kalorimetar s kalorimetrijskom bombom je tip kalorimetra za mjerenje pri konstantnom volumenu koji se koristi za mjerenje topline izgaranja uzorka u čistom kisiku. Četiri osnovna dijela ovog tipa kalorimetra su:
Plin nositelj, obično helij ili dušik, jest plin koji nosi ispitivani uzorak kroz kolonu plinskog kromatografa.
Jednadžba stanja funkcionalna je povezanost tlaka, volumena i termodinamičke temperature. Za idealne plinove vrijedi jednadžba:
gdje je p tlak, V molarni volumen, T temperatura a R opća plinska konstanta s vrijednošću 8.314 JK-1mol-1.
Parcijalni tlak je tlak što bi ga imala jedna komponenta plinske smjese da se sama nalazi u istom volumenu pri istoj temperaturi.
Generalić, Eni. "Plinski termometar." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav