KEMIJSKI RJEČNIK

dezoksiribonukleinska kiselina    →   deoxyribonucleic acid

Dezoksiribonukleinska kiselina (DNK ili DNA) molekula je na kojoj se nalaze upute za sintezu specifičnih proteina, tj. za raspored aminokiselina u njihovim polipeptidnim lanacima. DNK je, 1869., otkrio mladi švicarski kemičar Friedrich Miescher (1844-1895). Skoro stotinu godina kasnije, 1953., američki biolog James Dewey Watson (1928-) i engleski fizičar Francis Harry Compton Crick (1916–2004) otkrili su da se molekula DNK sastoji iz dva komplementarna lanca nukleotida koji se spiralno uvijaju jedan oko drugog i povezani su vodikovim vezama.

DNA se sastoji od dušičnih baza purina i pirimidina, šećera s pet ugljikovih atoma, dezoksiriboze i fosfata. Postoje četiri vrste dušičnih baza: adenin (A), gvanin (G), timin (T) i citozin (C). Preko tih baza vodikovim vezama su povezana dva lanca, pri čemu se uvijek vežu adenin i timin odnosno citozin i guanin. Redoslijed baza u jednom lancu u potpunosti ovisi od redoslijeda baza u drugom, komplementarnom lancu. Ovo svojstvo je od velikog značaja prilikom diobe stanice i prenošenja nasljednog materijala. Promjer uzvojnice je 2 nm, razmak između susjednih baza je 0.34 nm a međusobno su zakrenute za 36° te se tako spiralna struktura ponavlja nakon svakih deset nukleotida (duljina jednog zavoja je 3.4 nm).

eksikator    →   desiccator

Eksikator je staklena posuda sa suhom atmosferom zbog prisutnosti nekog sredstva koje upija vlagu. Upotrebljava se za čuvanje uzoraka, reagensa ili taloga od vlage iz zraka. Kao sredstvo za sušenje obično se koristi bezvodni kalcijev klorid (CaCl₂).

Dewarova posuda    →   Dewar flask

Dewarova posuda ili vakuumska boca služi za pohranjivanje tekućina toplijih ili hladnijih od okoliša. Sastoji se od dviju boca smještenih jedna u drugoj s vakuumom između njih. Vakuum sprječava prijenos topline a, zbog bolje učinkovitosti, unutrašnja boca još je i posrebrena kako bi se smanjio prijenos topline radijacijom. U Dewarovoj posudi može se čuvati i tekući zrak. Ime je dobila po svom izumitelju britanskom kemičaru i fizičaru sir Jamesu Dewaru (1842.-1923.) Dewar je svoju posudu izumio 1892. kako bi mu pomogla u istraživanju tekućih plinova. Termos-boca koja se koristi u kućanstvu je prilagođena Dewarova posuda.

dijamant    →   diamond

Dijamant (alem-kamen) jest jedan od kristaliziranih oblika elementa ugljika. Najtvrđi je mineral, jake refleksije, većinom bezbojan i proziran. Od primjesa može biti modar, crven, smeđ, žut, zelen i crn. Dijamant nastaje kristalizacijom magme u velikim dubinama. U primarnim ležištima nalazi se u bazičnim eruptivnim stijenama; njihovim trošenjem mogu dijamanti biti isprani i odneseni u pijesak u sekundarna ležišta.

dijastereoizomer    →   diastereoisomer

Dijastereoizomeri (dijastereomeri) jesu stereoizomeri spojeva s dva ili više kiralnih centara koji se ne odnose kao predmet i njegova zrcalna slika. Primjerice, u strukturi na slici 1 i 2 su enantiomeri kao i 3 i 4; 1 i 3, 2 i 4 kao i 1 i 4 su dijastereoizomeri. Za razliku od enantiomera, dijastereoizomeri obično nemaju slična fizikalna i kemijska svojstva.

dielektrična konstanta    →   dielectric constant

Dielektrična konstanta ili permitivnost (ε) jest mjera sposobnosti tvari da smanji elektrostatske sile između dva nabijena tijela. Što je vrijednost manja, smanjenje je veće.

Dielektrična konstanta za različite materijale pri 20 °C iznosi:

Vrijednost dielektrične konstante opada s porastom temperature.

difrakcija    →   diffraction

Difrakcija ili rasipanje osobina je valova da se svijaju na rubovima zapreka ili rupa. Efekt je to izraženiji što je prepreka ili rupa po veličini usporediva s valnom duljinom.

dioksin    →   dioxin

Dioksini su organski spojevi koji pripadaju u grupu polikloriranih ugljikovodika, točnije polikloriranih bifenila. Najopasniji od njih je TCDD (2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin) ili jednostavno dioksin. Dioksin nastaje izgaranjem mnoštva organskih tvari, često i organskih otpadaka prilikom spaljivanja otpada, a i kao nusprodukt u raznim kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji. U tragovima ga je bilo u poznatoj kemikaliji Agent Orange koja se upotrebljavala u Vijetnamskom ratu za defolijaciju šuma. Također je poznat iz incidenta u Tvornici kemijskih proizvoda u Sevesu u Italiji gdje je dioksin onečistio okolinu.

Dioksini su kemijski stabilni, netopljivi u vodi, ali vrlo lako topljivi u mastima i uljima. Istraživanja potaknuta tvrdnjama da je herbicid štetio vijetnamskim veteranima i radnicima u kemijskoj industriji potvrdila su visoku toksičnost, teratogenost, kancerogenost i mutagenost dioksina. U posljednje vrijeme objavljeni su i radovi u kojima se upozorava da se i neki spojevi iz ispušnih plinova automobila ponašaju slično dioksinu.

Strukturna formula izgleda ovako:

dipolna molekula    →   dipole molecule

Dipolne molekule nastaju kad zajednički elektronski par kod kovalentne veze nije simetričan. Ukoliko se kovalentnom vezom vežu raznovrsni atomi, koji mogu imati različit afinitet za elektrone, onda atom s većim afinitetom jače privuče elektronski par. Time dolazi do asimetrične raspodjele negativnog naboja u molekuli, čime jedan dio molekule postaje relativno negativno nabijen (kome je bliže elektronski par) a drugi relativno pozitivno nabijen.

disaharid    →   disaccharide

Disaharidi su šećeri sastavljeni od dviju molekula monosaharida spojenih glikozidnom vezom. Glikozidna veza na anomerni ugljikov atom može biti α ili β. Primjerice, maltoza, disaharid dobiven enzimskom hidrolizom škroba, sastoji se od dvije molekule D-glukopiranoze povezane 1,4’-α-glikozidnom vezom. Apostrof nam kazuje da se C-4 i C-1 atomi ne nalaze u istom šećernom prstenu. Za razliku od ostalih disaharida, monosaharidi u saharozi, α-D-glukopiranoza i β-D-fruktofuranoza, povezani su glikozidnom vezom preko svojih anomernih ugljikovih atoma. Zbog toga je saharoza nereducirajući šećer i ne dolazi do mutarotacije.