Aldehidi su velika klasa organskih spojeva koji imaju opću formulu RCHO i karakterizira ih nezasićena karbonilna veza (C=O). Nastaju oksidacijom ili dehidrogenacijom primarnih alkohola što se može vidjeti i iz njihovog imena; al(cohol) + dehyd(rogenation). Tipičan predstavnik aldehida je formaldehid.
Aliciklički spojevi (od alifatsko-ciklički spojevi), zasićeni organski ciklički spojevi s alifatskim svojstvima; njima pripadaju ugljikovodici opće formule CnH2n (npr. ciklopropan, cikloheksan).
Kiseline su vrsta spojeva koji sadrže vodik i disocijacijom u vodi daju pozitivne vodikove ione pri čemu je rezultirajući pH manji od 7. Reakcija za kiselinu HA može se napisati kao
Ustvari, vodikov je ion (proton) solvatiziran pa reakcija disocijacije kiseline izgleda ovako:
Ova definicija kiselina dolazi iz Arrheniusove teorije. Kiseline su tvari čije vodene otopine imaju kiseli okus, korozivne su i mijenjaju boju lakmus-papira u crvenu.
Kiseline možemo podijeliti na jake, koje potpuno disociraju u vodi (npr. sulfatna i kloridna kiselina), i slabe kiseline, koje su samo djelomično disocirane (npr. octena i sumporvodična kiselina). Jakost kiseline ovisi o stupnju disocijacije i izražava se konstantom disocijacije kiseline.
Arrheniusovu definiciju kiselina i baza proširili su J. M. Lowry i J. N. Brønsted 1923. Njihova teorija definira kiselinu kao tvar koja daje proton (proton donor), a bazu kao tvar koja je sposobna primiti proton (proton akceptor). Da bi se neka jedinka ponašala kao kiselina, mora biti prisutan proton akceptor (baza). Lowry-Brønstedova teorija kaže da kad neka kiselina dade proton, nastane konjugirana baza koja može primiti proton.
Prema Lowry-Brønstedovoj predodžbi, kad neka kiselina dade proton, uvijek nastane konjugirana baza koja može primiti proton.
Slično, od svake baze kao rezultat primitka protona nastane konjugirana kiselina.
Primjerice, acetatni ion je konjugirana baza octene kiseline, a amonijev ion je konjugirana kiselina amonijaka.
Što je kiselina konjugiranog kiselo/baznog para slabija, njezina konjugirana baza postaje jača, i obrnuto.
Najopćenitiju definiciju kiselina dao je G. N. Lewis koji sve kemijske vrste koje mogu primiti elektronski par naziva kiselinama. Ova definicija uključuje sve "tradicionalne" kiselo-bazne reakcije, ali sadrži i reakcije koje ne uključuju ione, primjerice
u kojoj je NH3 baza (donor elektronskog para) a BCl3 kiselina (akceptor elektronskog para).
Alomerija je pojava da tvari imaju različit kemijski sastav, a istu kristalnu strukturu.
Antioksidansi su kemijske supstancije koje, prisutne u malim količinama, sprječavaju ili usporavaju oksidaciju produkata inače lako podložnih oksidaciji. Upotrebljavaju se za konzerviranje namirnica (ponajčešće masti), gume, mazivih ulja i dr.
Aktivni ugljen ili aktivni ugljik je porozni oblik ugljena koji je aktiviran parom ili zagrijavanjem u vakuumu. Ugljen se dobiva iz drva, orahovih ili kokosovih ljuski i sličnih materijala. Takav drveni ugeljen aktivira se zagrijavanjem s vodenom parom na oko 1000 °C bez prisustva kisika.
Kemijska priroda amorfnog ugljika u kombinaciji s velikom površinom čini ga idealnim sredstvom za adsorpciju. Jedan gram aktivnog ugljena ima površinu od 400 m2 do 1 200 m2. Koristi se za obezbojenje tekućina, obnovu otapala te uklanjanje toksina iz vode i zraka.
Energija aktivacije ili energija aktiviranja reakcije (Ea) energija je koju je potrebno dovesti molekulama da međusobno reagiraju. Da bi molekule kemijski reagirale, moraju se sudariti, ali međusobno mogu reagirati samo one molekule koje imaju veću energiju od energije aktiviranja. U kemijskoj kinetici energija aktivacije je visina potencijalne barijere koja odvaja produkte od reaktanata. Što je energija aktivacije veća, to manji broj molekula može prijeći vrh energetske barijere i reakcija je sporija.
Generalić, Eni. "Kemijska formula." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav