KEMIJSKI RJEČNIK

frekvencija    →   frequency

Frekvencija (ν) ili učestalost jest broj ciklusa nekog periodičkog fenomena u jedinici vremena. Jedinica frekvencije je herc (Hz) a dobila je ime u čast njemačkog znanstvenika Heinrich Hertza (1857.-1894.).

gadolinij    →   gadolinium

Gadolinij je 1880. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska). Ime je dobio u čast finskog kemičara i mineraloga Johana Gadolina. To je srebrno bijeli metal. Sporo reagira sa suhim zrakom ali brzo potamni u vlažnom. Topljiv je u kiselinama. Metal se zapali na zraku ako se zagrije. Gadolinij najbolje apsorbira neutrone od svih elemenata. Glavni izvor teških lantanoida je gadolinit (Y, Ce, Cr, Be, Fe silikat), euksenit (sadrži Y, Ce, Er, Nb, Ti, U) i ksenotim (YPO₄ s nešto Th i lakih lantanoida). Nalaze se i u monacitnim pijescima. Koristi se za izradu lasera i fosfora u katodnim cijevima TV-prijemnika u boji.

grej    →   gray

Grej (Gy) je izvedena SI jedinica apsorbirane doze ionizirajućeg zračenja. Definiran je dozom zračenja koje je tijelu mase jedan kilogram predalo energiju jednog džula (Gy = J/kg). Ime je dobila u čast engleskog fizičara Louisa Harolda Graya (1905.-1965.).

henri    →   henry

Henri (H) je izvedena SI jedinica za induktivnost (L). Definirana je induktivnošću strujnog kruga u kojemu struja jakosti jedan amper uzrokuje magnetski tok jedan veber (H = V·s/A). Ime je dobila u čast američkog fizičara Josepha Henrya (1797.-1878.).

herc    →   hertz

Herc (Hz) je izvedena SI jedinica frekvencije s posebnim imenom. Definirana je brojem perioda u jednoj sekundi (Hz = 1 s^-1). Ime je dobila u čast njemačkog znanstvenika Heinrich Hertza (1857. - 1894.).

polietilen visoke gustoće    →   high-density polyethylene

Polietilen visoke gustoće (HDPE) termoplastični je poliolefin gustoće od 0.941 g/cm³ do 0.960 g/cm³. To je reciklirajuća plastika koja se često koristi za izradu spremnika, boca, čaša, plutajućih platformi itd. HDPE krakterizira visok stupanj otpornosti na kemikalije, lakoća čišćenja i jednostavnost varenja.

meitnerij    →   meitnerium

Meitnerij su 1982. godine otkrili Peter Armbruster, Gottfried Münzenber i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka). Ime je dobio u čast austrijske fizičarke Lise Meitner (1878.-1968.). To je sintetski radioaktivni metal. Meitnerij je pripravljen bombardiranjem bizmuta-209 jezgrama željeza-58.

mendelevij    →   mendelevium

Mendelevij su 1955. godine otkrili Albert Ghiorso, Bernard G. Harvey, Gregory R. Choppin, Stanley G. Thompson i Glenn T. Seaborg (USA). Ime je dobio u čast ruskog kemičara Dmitrija Ivanovića Mendeljejeva (1834.-1907.) tvorca periodnog sustava elemenata. To je sintetski radioaktivni metal. Mendelevij nastaje bombardiranjem einsteinija alfa-česticama.

seaborgij    →   seaborgium

Seaborgij su 1974. godine otkrili djelatnici Berkeley Laboratorija (USA) i Nuklearnog istraživačkog centra u Dubni (Rusija). Ime je dobio u čast američkog nuklearnog kemičara Glenna Theodora Seaborga (1912.-1999.). To je sintetski radioaktivni metal. Seaborgij je pripravljen bombardiranjem olova jezgrama kroma-54.

galvanski članak    →   galvanic celll

Galvanski članak (naponski članak, Voltin članak) jest elektrokemijski članak u kojem se kemijska energija spontano pretvara u električnu. Galvanski članak sastoji se od dva polučlanka, a svaki polučlanak od elektrode uronjene u elektrolit. Elektrolit može biti zajednički za obje elektrode ili različit za svaku elektrodu. Dva elektrolita odvajamo polupropusnom membranom ili ih spajamo elektrolitskim mostom. Ako se elektrode povežu nekim vodičem, elektroni putuju kroz vodič od negativnog pola prema pozitivnom polu.

Danielov članak je primjer galvanskog članka. Sastoji se od bakrene i cinkove elektrode, a kao elektrolit služe otopine bakrova(II) sulfata i cinkova sulfata odijeljene polupropusnom membranom. Kada se elektrode spoje električnim vodičem kroz strujni krug će proteći električna struja. Na negativnom polu (cinkovoj elektrodi) zbiva se proces oksidacije A na pozitivnom polu (bakrenoj elektrodi) zbiva se proces redukcije.

Elektromotornu silu galvanskog članka možemo izračunati iz razlike redoks potencijala tvari koja se reducirala (bakra) i tvari koja se oksidirala (cinka).

Galvanski članak može se shematski prikazati upotrebom okomite crte. Uobičajeno je da se oksidirana vrsta piše s lijeve strane.

Ime je dobila u čast talijanskog znanstvenika i liječnika Luigia Galvania (1737.-1798.).