Univerzalni indikator je indikator koji pokazuje nekoliko različitih promjena boje u širokom pH području. Boja se koristi za direktno određivanje vrijednosti pH. Univerzalni indikatori su obično mješavine nekoliko indikatora.
Kiselo-bazni indikatori najčešće su slabe organske kiseline kao što su lakmus, metil oranž ili fenolftalein koji mijenjaju boju kad primaju ili otpuštaju H+ ion.
Indikator je tvar koja u otopini daje vidljivu promjenu (obično promjenu boje) u prisutnosti kemijske vrste. Koriste se za označavanje završetka kemijske reakcije. Indikatori se dijele prema vrstama kemijskih reakcija u kojima se primjenjuju (kiselo-lužnate, redoks, taložne, kompleksirajuće i adsorpcijske).
Kiselo-bazni indikatori su spojevi, kao npr. fenolftalein i metil oranž, koji reverzibilno mijenjaju boju ovisno o tome je li otopina kisela ili bazna. Oksidacijsko-redukcijski indikatori su tvari koje reverzibilno mijenjaju boju između svog oksidiranog i reduciranog oblika.
Upotrebom odgovarajućih radioaktivnih izotopa mogu se pratiti biokemijski procesi u biljkama, životinjama i ljudima mjereći radioaktivno zračenje primiješanog radioaktivnog indikatora. Umjetni radioaktivni izotopi imaju iste kemijske osobine kao i prirodni izotopi što omogućuje da te prirodne izotope obilježimo primjesom radioaktivnih izotopa i tako slijedimo put tih elemenata tijekom kemijske reakcije. Jedan od najvažnijih radioaktivnih indikatora jest radioaktivni ugljik 14C.
Univerzalna plinska konstanta R iznosi 8.314 472(15) J K-1 mol-1. Odgovara radu koji jedan mol plina izvrši za povećanje svog volumena kad mu se temperatura poveća za 1 K pri standardnom tlaku.
Indikatorska elektroda je radna elektroda u nekim klasičnim dvoelektrodnim sustavima, npr. u potenciometriji. Potencijal indikatorske elektrode u odnosu na referentnu elektrodu posljedica je koncentracije (točnije aktiviteta) ispitivane vrste u otopini.
Kiselo-bazna titracija analitička je tehnika koja se koristi kod volumetrijske analize gdje se kiselina poznate koncentracije koristi pri neutralizaciji lužine poznatog volumena, zatim se utrošeni volumen kiseline koristi da bi se odredila nepoznata koncentracija baze. Prilikom kiselo-bazne titracije koristi se kiselo-bazni indikator da bi se mogla odrediti završna točka titracije.
Umjetni radioaktivni izotopi nastaju bombardiranjem atoma pomoću akceleratora ili izlaganjem sporim neutronima u nuklearnom reaktoru. Tako se dobivaju izotopi (radionuklidi) koji se ne nalaze u prirodi jer su nestabilni i radioaktivnom pretvorbom prelaze u stabilne izotope. Najvažniji umjetni radioaktivni izotopi jesu izotopi kobalta, fosfora i ugljika.
Radioaktivni izotop kobalta dobiva se bombardiranjem običnog metalnog kobalta neutronima u nuklearnom reaktoru.
Radioaktivni izotop fosfora dobiva se bombardiranjem običnog fosfora deuteronima proizvedenim u ciklotronu.
Radioaktivni izotop ugljika dobiva se u nuklearnom reaktoru bombardiranjem dušika sporim neutronima. On se najviše upotrebljava kao radioaktivni indikator.
Gravitacijska konstanta (G) univerzalna je konstanta u jednadžbama za privlačnu silu između dvije čestice
gdje je r udaljenost između dvije čestice a m1 i m2 su njihove mase.
Lakmus-papir je vrsta indikatorskog papira koja se upotrebljava kao kiselo-bazni indikator, u kiselom je plavi lakmus-papir crven, a u bazičnome je crveni lakmus-papir plav.
Generalić, Eni. "Univerzalni indikator." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav