KEMIJSKI RJEČNIK

Haberov proces    →   Haber process

Haberov proces je industrijski postupak sinteze amonijaka iz dušika i vodika:

Reakcija je egzotermna i reverzibilna, tako da se prinos na amonijaku povećava na nižim temperaturama. Brzina reakcije je previše mala na normalnoj temperaturi, pa se reakcija provodi pri optimalnoj temperatura od oko 450 °C. U reakciji se kao katalizator koristi željezo s aluminijevim oksidom kao promotorom. Povišenjem tlaka reakcija se pomiče u smjeru nastajanja amonijaka, pa se koristi tlak od 250 atmosfera. Amonijak se uklanja iz reaktora čime se reakcija pomiče u smjeru nastajanja produkata. Kao izvor vodika u originalnom procesu koristio se vodeni plin, dok se danas koristi vodik dobiven reformiranjem zemnog plina.

Proces je vrlo važan jer je to jedini industrijski način fiksacije dušika iz zraka u svrhu dobivanja umjetnih gnojiva i eksploziva. Postupak je razvio 1908. njemački kemičar Fritza Haber (1868.-1934.), a za industrijsku primjenu prilagodio ga je Carl Bosh (1874.-1940.), te se postupak još naziva Haber-Boshov postupak.

invertni šećer    →   invert sugar

Invertni šećer je smjesa jednakih količina glukoze i fruktoze nastala hidrolizom saharoze (običnog šećera). Ime mu dolazi od činjenice da nastala smjesa zakreće ravninu polarizirane svjetlosti u suprotnom smjeru od saharoze. Saharoza zakreće ravninu polarizirane svjetlosti udesno ([α]_D = +66.5°). Invertni šećer zakreće ravninu polarizirane svjetlosti u lijevo ([α]_D = -22°) (obrnuto od kazaljke na satu) zbog jakog utjecaja ljevokretne prirode fruktoze ([α]_D = -92°).

Pravljenje umjetnog meda (invertni šećerni sirup): Otope se dva dijela šećera (1 kg) u jednom dijelu vode (0.5 kg) uz miješanje i lagano zagrijavanje. Doda se 1 g limunske kiseline ili sok od jednog limuna. Smjesa se zagrije do laganog vrenja i tako održava između 15 minuta i jednog sata. Krajnji rezultat je ljepljivi zlatni sirup koji se ostavi na sobnoj temperaturi da se ohladi.

dušik    →   nitrogen

Dušik je 1772. godine otkrio Daniel Rutherford (Škotska). Ime mu dolazi od grčkog naziva za salitru - nitron i riječi genesis što znači stvarati. Lavoisier mu je dao ime azote od grčke riječi azotikos što znači onaj koji ne podržava život. To je plin bez boje i mirisa koji je skoro inertan na sobnoj temperaturi. Dio je mnogih organskih i anorganskih spojeva. Ne gori niti podržava gorenje. Nalazi se slobodan u zraku (78 %) kao i vezan u spojevima salitri (KNO₃), čilskoj salitri (NaNO₃), amonijaku (NH₃). Dobiva se destilacijom tekućeg zraka. Upotrebljava se kao sirovina za dobivanje dušične kiseline, amonijaka, umjetnih gnojiva, eksploziva.

organski    →   organic

1. Organski se odnosi na bilo koji spoj temeljen na ugljiku (C) s iznimkom nekih jednostavnih spojeva ugljika, kao što su primjerice ugljikov dioksid, koji se klasificiraju kao anorganski spojevi. Elementi koji se uz ugljik mogu naći u organskim spojevima su vodik (H), dušik (N), kisik (O), fosfor (P) i sumpor (S).

2. Organska hrana su prehrambeni proizvodi uzgajani bez sintetičkih gnojiva, pesticida, stimulatora rasta ili antibiotika. Štetočine se kontroliraju sadnjom u skladu s prirodnim ritmovima i upotrebom prirodnih pesticida, a gnojenje se vrši samo prirodnim gnojivima poput humusa ili stajskog gnoja. Nadalje, organska hrana također mora biti i spremljena bez upotrebe kemikalija kao što su umjetni dodaci i konzervansi. Organska hrana se ne smije zračiti.

radionuklid    →   radionuclide

Vidi Umjetni radioaktivni izotopi

sintetički materijal    →   synthetic material

Sintetički materijal (umjetni materijal) tvar je proizvedena kemijskom sintezom.

trasuranski element    →   transuranium element

Transuranski elementi jesu elementi s atomskim brojem višim od 92 (atomski broj urana). Transuranski elementi nestabilni su i u prirodi se pojavljuju u ekstremno malim koncentracijama. Većina ih je umjetno sintetizirana.

radioaktivni indikator    →   radioactive indicator

Upotrebom odgovarajućih radioaktivnih izotopa mogu se pratiti biokemijski procesi u biljkama, životinjama i ljudima mjereći radioaktivno zračenje primiješanog radioaktivnog indikatora. Umjetni radioaktivni izotopi imaju iste kemijske osobine kao i prirodni izotopi što omogućuje da te prirodne izotope obilježimo primjesom radioaktivnih izotopa i tako slijedimo put tih elemenata tijekom kemijske reakcije. Jedan od najvažnijih radioaktivnih indikatora jest radioaktivni ugljik ¹⁴C.