Umjetni radioaktivni izotopi nastaju bombardiranjem atoma pomoću akceleratora ili izlaganjem sporim neutronima u nuklearnom reaktoru. Tako se dobivaju izotopi (radionuklidi) koji se ne nalaze u prirodi jer su nestabilni i radioaktivnom pretvorbom prelaze u stabilne izotope. Najvažniji umjetni radioaktivni izotopi jesu izotopi kobalta, fosfora i ugljika.
Radioaktivni izotop kobalta dobiva se bombardiranjem običnog metalnog kobalta neutronima u nuklearnom reaktoru.
Radioaktivni izotop fosfora dobiva se bombardiranjem običnog fosfora deuteronima proizvedenim u ciklotronu.
Radioaktivni izotop ugljika dobiva se u nuklearnom reaktoru bombardiranjem dušika sporim neutronima. On se najviše upotrebljava kao radioaktivni indikator.
Upotrebom odgovarajućih radioaktivnih izotopa mogu se pratiti biokemijski procesi u biljkama, životinjama i ljudima mjereći radioaktivno zračenje primiješanog radioaktivnog indikatora. Umjetni radioaktivni izotopi imaju iste kemijske osobine kao i prirodni izotopi što omogućuje da te prirodne izotope obilježimo primjesom radioaktivnih izotopa i tako slijedimo put tih elemenata tijekom kemijske reakcije. Jedan od najvažnijih radioaktivnih indikatora jest radioaktivni ugljik 14C.
Umjetna radioaktivnost je stvaranje, pomoću akceleratora ili u nuklearnom reaktoru, izotopa (radionuklida) koji se ne nalaze u prirodi jer su nestabilni i radioaktivnom pretvorbom prelaze u stabilne izotope.
Umjetni med stari je naziv koji se koristio za sirup od invertnog šećera.
Radioaktivni niz je niz nuklida koji se formiraju sukcesivnim radioaktivnim raspadima dok ne nastane stabilan produkt raspada. Poznati primjer radioaktivnog niza jest raspad urana koji kroz seriju raspada dolazi do stabilnog olova.
Određivanje starosti radioaktivnim ugljikom služi za izračunavanje vremena koje je prošlo od smrti organizma mjerenjem radioaktivnosti određene količine izotopa ugljika-14 koja je sadržana u svim živim organizmima.
Izotopni omjer je omjer broja atoma svakog izotopa u uzorku jednog elementa. Koristi se relativnim masama izotopa za izračunavanje relativne mase atoma jednog elementa.
Radioaktivnost je sposobnost spontanog raspadanja atoma pri čemu nastaje nova atomska vrsta i radioaktivno zračenje. Atom može emitirati tri vrste zračenja: pozitivno α-zračenje, negativno β-zračenje i električki neutralno γ-zračenje. Prilikom raspadanja jedan element nikad ne emitira istovremeno sve vrste zračenja.
Generalić, Eni. "Umjetni radioaktivni izotopi." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. 5 Apr. 2025. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav