KEMIJSKI RJEČNIK

Dalton, John    →   Dalton, John

Dalton, John (1766.-1844.) britanski je kemičar i fizičar. Postavio je zakon o parcijalnim tlakovima (Daltonov zakon), ali je poznatiji po svojoj atomskoj teoriji, koju je objavio 1803. Također je proučavao sljepoću na boje (Daltonizam).

kalij-argonsko datiranje    →   potassium-argon dating

Kalij-argonsko datiranje je utvrđivanje starosti rudnih ležišta mjerenjem omjera količine izotopa ⁴⁰Ar i ⁴⁰K u rudi.

Daltonova atomska teorija    →   Dalton’s atomic theory

Daltonova atomska teorija postavljena je 1803. godine i sadrži četiri postulata:

1. Atomi su realne najsitnije čestice elemenata koje mogu sudjelovati u kemijskoj reakciji.

2. Atomi jednog te istog elementa međusobno su slični i jednake mase, a atomi različitih elemenata imaju različita svojstva i različite su mase.

3. Atomi se ne mogu stvoriti niti mogu biti uništeni.

4. Kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma dotičnih elemenata.

Dalton je također predložio da se atomi različitih elemenata prikazuju simbolima, što je kasnije zamijenjeno slovnim oznakama.

Daltonov zakon    →   Dalton’s law

Daltonov zakon parcijalnih tlakova kaže da je ukupni tlak smjese plinova jednak zbroju parcijalnih tlakova svih plinova koji čine tu smjesu pod uvjetom da međusobno ne reagiraju.

Npr. ako se suhi kisik koji ima tlak od 900 hPa zasiti vodenom parom koja ima tlak od 56 hPa, onda je tlak vlažnog kisika 956 hPa.

Daniellov članak    →   Daniell cell

Britanski kemičar John Frederic Daniell (1790-1845) predstavio je 1836. poboljšani naponski članak koji je davao stalnu struju tijekom rada. Daniellov članak galvanski je članak u kojem su anoda (cink) i katoda (bakar) uronjeni u sulfatno kiselu otopinu svojih iona. Otopine su razdvojene pregradom od porozne gline. U članku se spontano odvija redukcija Cu²⁺ iona i oksidacija cinka u Zn²⁺ uz elektromotornu silu od 1.100 V.

darmstadtij    →   darmstadtium

Darmstadtij su u studenom 1994. godine otkrili S. Hofmann i suradnici iz Laboratorija za istraživanje teških iona GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka). Ime je dobio po gradu Darmstadt u kojem se nalazi Laboratorij za istraživanje teških iona gdje je otkriven. To je sintetski radioaktivni metal. Ununnilij je pripravljen bombardiranjem olova-208 jezgrama nikla-62.

apsolutno    →   absolute

Apsolutno je neovisno o bilo čemu drugome i nije dano u odnosu na nešto, npr. apsolutna nula.

apsorbancija    →   absorbance

Apsorbancija (A) je logaritam omjera intenziteta upadnog zračenja (P_o) i propuštenog zračenja (P) kroz uzorak (izuzimajući efekte posude u kojoj je uzorak).

Apsorpcija svjetlosti kroz otopine može se matematički opisati Beer-Lambertovim zakonom

gdje je A apsorbancija na danoj valnoj duljini svjetlosti, ε je molarni apsorpcijski (ekstinkcijski) koeficijent (L mol^-1 cm^-1), svojstven svakoj molekulskoj vrsti i ovisan o valnoj duljini svjetlosti, b je duljina puta svjetlosti kroz uzorak (cm) a c je koncentracija tvari u otopini (mol L^-1).

apsorptancija    →   absorptance

Apsorptancija (α) je udio upadnog zračenja dane valne duljine koji je apsorbiran u mediju na koji pada zračenje.

akrilna kiselina    →   acrylic acid

Akrilna kiselina je bezbojna tekućina, miriše na octenu kiselinu. Vrije pri 141 °C. Nastaje oksidacijom akroleina. Njeni esteri i derivati daju polimerizacijom bezbojne i prozirne plastične mase (organsko staklo).