KEMIJSKI RJEČNIK

zeotrop    →   zeotrope

Zeotropi su tekuće smjese koje ne pokazuju maksimum ili minimum kada se tlak pare prikaže grafički u ovisnosti o sastavu pri konstantnoj temperaturi. (Vidi Azeotropi)

zeta potencijal    →   zeta potential

Zeta potencijal (ζ) jest potencijal preko granice faza svih čvrstih tijela i tekućina. Osobitose odnosi na potencijal difuznog sloja iona koji okružuju nabijenu koloidnu česticu, i koji je velikim dijelom odgovoran za stabilnost koloida. Također se naziva i elektrokinetički potencijal.

talište    →   melting point

Talište je temperatura pri kojoj čvrsta tvar prelazi u tekuće stanje pri normalnom tlaku.

Mnogo točnija definicija tališta (ili ledišta) jest da je to temperatura pri kojoj su čvrsta i tekuća faza neka tvari pri određenom tlaku u ravnoteži. Čiste tvari, za razliku od smjesa, imaju oštro definirano talište karakteristično za tu tvar. Hoće li se koristiti naziv talište ili ledište, ovisi o tome da li se tvar zagrijava ili hladi.

meniskus    →   meniscus

Meniskus je zakivljenost površine tekućine uzrokovana površinskom napetošću. Kod očitavanja volumena volumetrijskog posuđa pogled uvijek mora biti u razini meniskusa.

plikavac    →   mustard agent

Plikavci su dobili ime zbog sličnosti rana uzrokovanih onima koje izazivaju opekline. Međutim, plikavci također uzrokuju i velika oštećenja očiju, dišnog sustava i unutrašnjih organa. Uobičajeni plikavac (iperit), 1,1-tio-bis-[2-kloroetan], reagira s velikim brojem bioloških molekula. Učinak plikavaca javlja se sa zadrškom: prvi simptomi se javljaju između 2 i 24 sata nakon izloženosti. Pri sobnoj temperaturi plikavci su tekućine niske hlapljivosti i stabilne su tijekom skladištenja.

benzin    →   naphtha

Benzini su različite smjese sastavljene od hlapivih, vrlo zapaljivih tekućih ugljikovodika (vrelišta od 40 °C do 200 °C) koje se koriste kao otapala i razrjeđivači. Često se kao sinonimi za riječ naphta uzimaju i druge lake frakcije nafte kao što su ligroin, petroleter i gazolin.

Benzin je skraćeni naziv za motorni benzin, uobičajeno pogonsko gorivo Otto motora.

živčani bojni otrov    →   nerve poison

Živčani su bojni otrovi imali dominantnu ulogu u Drugom svjetskom ratu. Ime im dolazi po tome što utječu na prijenos impulsa u živčanom sustavu. Svi živčani bojni otrovi spadaju u grupu organo-fosfornih spojeva. Stabilni su i lako se raspršuju, vrlo su toksični i imaju brz učinak bilo da se apsorbiraju kroz kožu ili udisanjem. Živčani bojni otrovi mogu se proizvesti prilično jednostavnim kemijskim tehnikama, a sirovine su jeftine i općenito lako dostupne.

Najvažniji živčani bojni otrovi uključeni u moderne arsenale jesu:

Živčani bojni otrovi lako su hlapljive tekućine bez boje, okusa i mirisa. Antidote za njih su atropin sulfat i pralidoksim jodid.

dušik    →   nitrogen

Dušik je 1772. godine otkrio Daniel Rutherford (Škotska). Ime mu dolazi od grčkog naziva za salitru - nitron i riječi genesis što znači stvarati. Lavoisier mu je dao ime azote od grčke riječi azotikos što znači onaj koji ne podržava život. To je plin bez boje i mirisa koji je skoro inertan na sobnoj temperaturi. Dio je mnogih organskih i anorganskih spojeva. Ne gori niti podržava gorenje. Nalazi se slobodan u zraku (78 %) kao i vezan u spojevima salitri (KNO₃), čilskoj salitri (NaNO₃), amonijaku (NH₃). Dobiva se destilacijom tekućeg zraka. Upotrebljava se kao sirovina za dobivanje dušične kiseline, amonijaka, umjetnih gnojiva, eksploziva.

Ostwaldov viskozimetar    →   Ostwald’s viscometer

Ostwaldov viskozimetar ,poznat i kao viskozimetar s U-cijevi ili kapilarni viskozimetar, je uređaj za mjerenje viskoziteta tekućina poznate gustoće. Određivanje viskoziteta temelji se na mjerenju istjecanja tekućine kroz kapilaru (zabilježi se vrijeme kad razina tekućine stigne od točke A do točke B). Ostwaldov viskozimetar izmislio je njemački kemičar Wilhelm Ostwald (1853.-1932.).

Instrument se prvo baždari tekućinom poznatog viskoziteta kao što je čista (deionizirana) voda. Poznavajući viskozitet jedne tekućine lako se izračuna viskozitet druge

gdje su η₁ and η₂ viskoziteti ispitivane tekućine i vode a ρ₁ and ρ₂ njihove gustoće.

paralaksa    →   parallax

Paralaksa je prividna promjena položaja promatranog objekta s promjenom mjesta promatrača. Položaj oka kod svih volumetrijskih posuda mora biti u visini meniskusa. U suprotnom paralaksa će uzrokovati pogrešku pri očitavanju položaja meniskusa tekućine u bireti i to pozitivnu pogrešku ako je oko niže a negativnu ako je više od ravnine meniskusa.