Kad se dva referentna sustava gibaju jedan u odnosu na drugi konstantnom brzinom zovemo ih inercijskim referentnim sustavima. Promatrači iz dva inercijska referentna sustava načelno mjere različite brzine nekog objekta koji se giba. Međutim, mjere istu akceleraciju tog objekta. Zakoni fizike moraju biti istog oblika u svim inercijskim sustavima (načelo invarijantnosti).
Međunarodni sustav jedinica nadograđen je na sustav metar - kilogram - sekunda - amper i kratko se obilježava sa SI (System International d’Unites). Međunarodni sustav (SI) dopušta i upotrebu višekratnika jedinica. Takve jedinice zovemo decimalnim jedinicama a nazivi im se tvore tako da se ispred naziva Si jedinice stavi predmetak (prefiks). Predmetak predstavlja broj koji pomnožen jedinicom daje njezin višekratnik. SI jedinice s predmetcima također se smatraju jedinicama međunarodnog sustava.
U monoklinskom kristalnom sustavu sve tri kristalografske osi različite su duljine. Dvije od njih (a i c) sijeku se pod šiljatim kutom i obično su smještene uspravno. Treća os (b) siječe pod pravim kutom druge dvije osi i naziva se orto os.
a ≠ b ≠ c
α = γ = 90° ≠ β
U ortorompskom ili rompskom kristalnom sustavu sve tri kristalografske osi okomite su jedna na drugu i različitih duljina.
a ≠ b ≠ c
α = β = γ = 90°
U romboedarskom ili trigonskom kristalnom sustavu sve tri kristalografske osi iste su duljine. Ni jedna od triju osi nije okomita na bilo koju drugu os.
a = b = c
α = β = γ ≠ 90°
U tetragonskom kristalnom sustavu sve tri kristalografske osi okomite su. Dvije vodoravne osi su jednake duljine a treća je duža ili kraća od njih.
a = b ≠ c
α = β = γ = 90°
U triklinskom kristalnom sustavu sve tri kristalografske osi različite su duljine. Ni jedna od triju osi nije okomita na bilo koju drugu os.
a ≠ b ≠ c
α ≠ β ≠ γ ≠ 90°
Elektronska konfiguracija nam kaže broj elektrona u atomu ili ionu i njihov razmještaj po orbitalama (Vidi Tablica elektronskih konfiguracija elemenata). Struktura i sve zakonitosti u periodnom sustavu ovise o elektronskoj konfiguraciji atoma elemenata. Svojstva elementa uglavnom ovise o elektronskoj konfiguraciji vanjske ljuske. Popunjavanjem nove elektronske ljuske nastaju atomi elemenata slične elektronske konfiguracije kao i u prethodnoj ljuski, što dovodi do periodičnosti svojstava elemenata.
Kontrakcija lantanoida je smanjenje metalnih i ionskih radijusa od lantana do lutecija, a uzrokovana je porastom naboja jezgre unutar iste ljuske. Elementi koji u periodnom sustavu dolaze poslije lantanoida imaju, zbog kontrakcije lantanoida, manji radijus nego što bi ga po svom položaju u periodnom sustavu morali imati.
Generalić, Eni. "Skupine periodnog sustava." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. 10 Apr. 2025. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav