Bravaisova rešetka je beskrajni niz zasebnih točaka čiji se raspored i orijentacija ponavlja iz koje god točke niza se gledalo. Francuski kristalograf Auguste Bravais (1811.-1863.) ustanovio je da se u prostoru mogu konstruirati samo četrnaest različitih prostornih rešetki. Svi kristalni materijali mogu se uklopiti u jedan od ovih rasporeda.
Kristalni sustav
|
Bravaisove kristalne rešetke
|
|||
kubični a=b=c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
![]() |
|
|
jednostavna kubična
|
prostorno centrirana kubična
|
plošno centrirana kubična
|
|
tetragonski a=b≠c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
||
|
jednostavna tetragonska
|
prostorno centrirana tetragonska
|
||
ortorompski a≠b≠c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
|
jednostavna ortorompska
|
bazno centrirana ortorompska
|
prostorno centrirana ortorompska
|
plošno centrirana ortorompska
|
monoklinski a≠b≠c α=γ=90°≠β |
![]() |
![]() |
||
|
jednostavna monoklinska
|
bazno centrirana monoklinska
|
||
heksagonski a=b≠c α=β=90° γ=120° |
![]() |
|||
|
heksagonska
|
|||
romboedarski a=b=c α=β=γ≠90° |
![]() |
|||
|
romboedarska
|
|||
triklinski a≠b≠c α≠β≠γ≠90° |
![]() |
|||
triklinska
|
Apsolutna pogreška razlika je između dobivene vrijednosti (O) i prave vrijednosti (μ). Prikazuje se u jedinicama u kojima mjerimo (g, cm3, ...). Ako su, primjerice, rezultati triju uzastopnih mjerenja jednog te istog predmeta 1.00 g, 1.05 g i 0.95 g, onda je apsolutna pogreška ±0.05 g. Apsolutna pogreška se još koristi da se izrazi netočnost, npr. ako je točna vrijednost 1.11 g, a izmjerena vrijednost je 1.00 g, apsolutna pogreška može se napisati kao 1.00 g -1.11 g = -0.11 g.
Apsolutna temperatura je temperatura mjerena od apsolutne nule. Kao jedinica apsolutne temperature uzima se jedan kelvin (K), koji odgovara jednom Celzijevom stupnju (°C). Talište je leda (0 °C) pri 273.15 K, a vrelište vode kod normalnog tlaka (101 325 Pa) pri 373.15 K.
Apsolutni volumen je ukupni volumen čestica u granuliranom materijalu, koji uključuje šupljine u česticama (i porozne i neporozne) ali isključuje prostore između čestica.
Za svako je ionizirajuće zračenje apsorbirana doza (D) energija zračenja koju apsorbira jedinica mase neke tvari. Biološki učinak zračenja u ozračenom organizmu ne ovisi samo o dozi apsorbirane energije već i o vrsti zračenja. Mjerna jedinica za apsorbiranu dozu je grej (Gy).
Apsorpcija je pojava da tvar iz jedne faze prolazi graničnu površinu i u drugoj se fazi više ili manje jednolično raspodjeljuje u koncentraciji većoj nego što je u unutrašnjosti prve faze.
Elementi se u prirodi uglavnom nalaze u različitim spojevima, a rjeđe u slobodnom (elementarnom) stanju. U Zemljinoj kori najrasprostranjeniji je kisik (49.5 %), zatim silicij (25 %), aluminij (7.5 %), željezo (4.7 %), kalcij (3.4 %), natrij (2.6 %), kalij (2.4 %), magnezij (1.9 %) i vodik (1.9 %). Ovih devet elemenata čine skoro 99 % sastava Zemlje.
Generalić, Eni. "PloÅ¡no centrirana kubiÄna reÅ¡etka." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav