KEMIJSKI RJEČNIK
degenerirane orbitale → degenerate orbitals
Degenerirane orbitale jesu orbitale s istom energijom. Degeneraciju orbitale ponekad može uzrokovati i vanjsko električno ili magnetsko polje.
dijamagnetik → diamagnetic
Dijamagnetici su materijali koji ne pojačavaju magnetsko polje. Atomi i molekule takvih materijala ne posjeduju nesparene elektrone.
elektromagnetski val → electromagnetic wave
Elektromagnetski valovi predstavljaju elektromagnetsko zračenje, odnosno oscilacije električnog i magnetskog polja u prostoru
kontrolna šipka → control rod
Kontrolne šipke su šipke koje se nalaze u nuklearnom reaktoru, a napravljene su od materijala koji apsorbiraju neutrone (kadmija, hafnija, bora, itd.). Kontrolnim šipkama regulira se razina snage reaktora.
dijamagnetizam → diamagnetism
Kod dijamagnetizma magnetizacija je suprotnog smjera od primijenjenog magnetnog polja, tj. magnetska susceptibilnost je negativna. Kada su u atomu svi elektroni spareni, poništavaju se spinski magnetski momenti i takva tvar ne pokazuje prema vani nikakav magnetski moment. Ako se takva tvar unese u vanjsko magnetno polje, inducira u njoj magnetsko polje koje je usmjereno protiv vanjskog polja. Posljedica je takvog vladanja da magnetsko polje odbija dijamagnetične tvari.
dubnij → dubnium
Dubnij su 1967. godine otkrili djelatnici Berkeley Laboratorija (USA) i Nuklearnog istraživačkog centra u Dubni (Rusija) Ime je dobio po ruskom Institutu za nuklearna istraživanja u Dubni. To je sintetski radioaktivni metal. U Dubni su dubnij pripravili bombardiranjem americija-243 jezgrama neona-22, a u Berkeleyu bombardiranjem kalifornija jezgrama dušika-15.
Einsteinova jednadžba → Einstein equation
Einsteinova jednadžba (E = mc2) kaže da svakom tijelu treba pripisati energiju koja je jednaka umnošku mase i kvadrata brzine svjetlosti. Na temelju te relacije može se zaključiti da su u jezgrama atoma sadržane goleme količine energije jer je gotovo sva masa atoma koncentrirana u njegovoj jezgri. Modernim rezultatima o raznim nuklearnim reakcijama, o cijepanju atoma, o dobivanju jednog dijela te energije u korisne svrhe (atomski reaktori) i u razorne (atomska bomba) ova je relacija svestrano potvrđena i predstavlja jednu od osnovnih zakonitosti u prirodi.
električni članak → electric cell
Električni članak (baterija) je naprava za proizvodnju trajnih električnih struja pretvorbom kemijske, nuklearne, toplinske ili svjetlosne energije u električnu. Prema načinu pretvorbe kemijske energije u električnu razlikuju se galvanski članci, akumulatori, gorivi članci i biološki članci.
elektronski spin → electron spin
Elektronski spin je vrtnja elektrona oko vlastite osi. Kako je elektron negativno nabijen, zbog vrtnje oko vlastite osi ima magnetski moment. Taj mali magnet orijentira se paralelno ili antiparalelno u magnetskom polju. Ove dvije orijentacije imaju različitu energiju i odgovara im kvantni broj spina (s) s vrijednošću 1/2.
elektronvolt → electron volt
Elektronvolt (eV) stara je jedinica energije koja se upotrebljava u nuklearnoj fizici. Jedan elektronvolt iznosi približno 1.602 177×10-19 J. Definiran je kao kinetička energija koju elektron ima kada se ubrza potencijalnom razlikom od jednog volta.
Citiranje ove stranice:
Generalić, Eni. "Nuklearna magnetska rezonancija." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Hrvatski
