Grignardovi reagensi su organomagnezijevi halidi, RMgX, ili njihove ravnotežne smjese u otopini s R2Mg + MgX2.
Toplina kristalizacije ili entalpija kristalizacije jest toplina koja se oslobodi ili apsorbira kad jedan mol tvari kristalizira iz svoje zasićene otopine.
Britanski kemičar John Frederic Daniell (1790-1845) predstavio je 1836. poboljšani naponski članak koji je davao stalnu struju tijekom rada. Daniellov članak galvanski je članak u kojem su anoda (cink) i katoda (bakar) uronjeni u sulfatno kiselu otopinu svojih iona. Otopine su razdvojene pregradom od porozne gline. U članku se spontano odvija redukcija Cu2+ iona i oksidacija cinka u Zn2+ uz elektromotornu silu od 1.100 V.
Zn(s) |
→ | Zn2+ + 2e- |
+0.763 V |
Cu2+ + 2e- |
→ | Cu(s) |
+0.337 V |
Zn(s) + Cu2+ |
→← | Zn2+ + Cu(s) |
+1.100 V |
Kapajuća živina elektroda (KŽE ili DME) radna je elektroda koja se koristi u polarografiji. Kod ove elektrode živa kontinuirano kapa iz spremnika kroz kapilaru (unutarnjeg promjera 0.03 do 0.05 mm) u otopinu. Optimalni razmak između dvije kapi za većinu analiza iznosi između 2 i 5 s. Jedinstvena prednost upotrebe KŽE kao radne elektrode je stalna obnova elektrodne površine pa elektrodni proces uvijek teče na čistoj površini konstantnog sastava.
Galvaniziranje uranjanjem deponiranje je metalne presvlake na metal uranjanjem u otopinu bez pomoći vanjskog izvora struje. Naziva se još i galvaniziranje umakanjem.
Izomorfija je postojanje dviju ili više različitih kemijskih tvari s istom kristalnom strukturom. Takvi tvari mogu tvoriti čvrste otopine.
Manganometrija je kvantitativna oksidometrijska metoda koja se temelji na mjerenju količine otopine kalijeva permanganata (KMnO4) utrošene za oksidaciju ispitivane tvari.
Micelle su električno nabijene koloidne čestice sastavljene od nakupina velikih molekula, kao što su, primjerice, sapuni i površinski aktivne tvari. U vodenim su otopinama hidrofilni krajevi ovakvih molekula na površini micele, dok se hidrofobni kraj (obično ugljikovodikov lanac) usmjerava prema središtu.
Električni dvosloj predstavlja strukturu naboja koji se akumulira uz elektrodnu površinu kada se elektroda uroni u elektrolitnu otopinu. Višak naboja na elektrodnoj površini kompenzira se viškom iona suprotnog naboja na strani otopine. Količina naboja funkcija je elektrodnog potencijala. Ovakva struktura predstavlja u biti kondenzator. Postoji nekoliko teorijskih modela koji opisuju strukturu dvosloja. Tri najčešća jesu Helmholtzov, Gouy-Chapmanov i Gouy-Chapman-Sternov model.
Elektrokemijski članak jest članak u kojem se pri odvijanju kemijske reakcije kemijska energija pretvara u električnu ili obrnuto. Sastoji se od dvije elektronski vodljive faze (metal ili poluvodič) koje se zovu elektrode, međusobno povezane ionski vodljivom fazom (vodene i nevodene otopine elektrolita, taline ili ionski vodljive čvrste tvari).
Pri svom prolazu kroz članak struja se mora mijenjati iz elektronske u ionsku i ponovo u elektronsku. Ove promjene vrste vodljivosti popraćene su oksido-redukcijskim reakcijama. Reakcije oksidacije i redukcije se odvijaju istovremeno, ali su prostorno odijeljene, a elektroda na kojoj se zbiva reakcija oksidacije zove se anoda, a elektroda na kojoj se zbiva redukcija jest katoda.
Generalić, Eni. "Nezasićena otopina." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav