KEMIJSKI RJEČNIK

bojni otrov    →   toxic chemical

Bojni otrov znači bilo koji kemijski spoj koji kroz njegovo kemijsko djelovanje na biološke procese može uzrokovati smrt, privremeno onesposobljenje ili trajnu ozljedu ljudi ili životinja. Ovo uključuje sve kemikalije, bez obzira na njihovo porijeklo ili metode njihove proizvodnje i bez obzira na to jesu li proizvedene za vojne ili kakve druge svrhe.

živčani bojni otrov    →   nerve poison

Živčani su bojni otrovi imali dominantnu ulogu u Drugom svjetskom ratu. Ime im dolazi po tome što utječu na prijenos impulsa u živčanom sustavu. Svi živčani bojni otrovi spadaju u grupu organo-fosfornih spojeva. Stabilni su i lako se raspršuju, vrlo su toksični i imaju brz učinak bilo da se apsorbiraju kroz kožu ili udisanjem. Živčani bojni otrovi mogu se proizvesti prilično jednostavnim kemijskim tehnikama, a sirovine su jeftine i općenito lako dostupne.

Najvažniji živčani bojni otrovi uključeni u moderne arsenale jesu:

Živčani bojni otrovi lako su hlapljive tekućine bez boje, okusa i mirisa. Antidote za njih su atropin sulfat i pralidoksim jodid.

plemeniti plin    →   noble gas

U 18. skupinu periodnog sustava spadaju helij (He), neon (Ne), argon (Ar), kripton (Kr), ksenon (Xe) i radon (Rn). Zbog svoje kemijske inertnosti nazvani su plemeniti plinovi. Za razliku od većine ostalih elemenata plemeniti plinovi se u prirodi javljaju kao monoatomni.

Pod normalnim okolnostima plemeniti plinovi ne rade spojeve s drugim elementima. Prvi stabilni spoj plemenitog plina s nekim elementom, ksenonov tetrafluorid (XeF₄), pripravljen je tek 1962.

kvalitativna analiza    →   qualitative analysis

Kvalitativna analiza obuhvaća metode razdvajanja i dokazivanja kojima utvrđujemo od kojih je kemijskih elemenata ili spojeva sastavljena neka tvar. Kvalitativna anorganska analiza koristi se za određivanje kationa i aniona u otopini uzorka. Kationi su podijeljeni u šest skupina ovisno o topljivosti njihovih taloga sa skupnim reagensom.

more    →   seawater

More, odnosno morska voda, nezasićena je homogena otopina koja se sastoji od vode kao otapala (96.5 %) i otopljenih soli (3.5 %) te manjih količina partikularne tvari, otopljenih plinova i organskih sastojaka. Veći dio Zemlje pokriven je morskom vodom. Od ukupne površine Zemlje (510 100 000 km²) svjetski oceani prekrivaju skoro 71 % (361 840 000 km²) s prosječnom dubinom od 3 682.2 m.

Gustoća morske vode je, zbog njene slanosti, viša od one čiste vode. Uz to, povećanjem slanosti vode snižava se temperatura ledišta a povisuje temperatura vrelišta mora. Prosječna slanost oceana je 35 ‰, što iznosi oko 35 g čvrste tvari otopljene u 1 kg morske vode. Ispitivanjem koncentracija najzastupljenijih soli u moru utvrđeno je da je njihov relativan odnos u moru konstantan bez obzira na njihovu apsolutnu količinu. Samo šest elemenata i spojeva čine oko 99 % otopljenih soli u moru: klorid (Cl^-), natrij (Na⁺), sulfat (SO₄^2-), magnezij (Mg²⁺), kalcij (Ca²⁺) i kalij (K⁺).

stereoizomer    →   stereoisomer

Stereoizomeri su spojevi identične kemijske građe ali različitog rasporeda atoma ili grupa u prostoru. Mogu biti optički (enantiomeri ili zrcalni izomeri) i geometrijski izomeri (cis-trans).

stehiometrijski koeficijent    →   stoichiometric coefficient

Stehiometrijski koeficijent (ν) jest broj koji se nalazi ispred formule svakog spoja u jednadžbi kemijske reakcije. Ako ne piše nijedan broj ispred formule, stehiometrijski koeficijent je 1. Prema konvenciji negativan je za reaktante a pozitivan za produkte.

Stehiometrijski koeficijenti opisuju stehiometriju kemijske reakcije.

U ovoj reakciji, a, b, c i d predstavljaju stehiometrijske koeficijente A, B, C i D.

telurij    →   tellurium

Telurij je 1782. godine otkrio Franz Joseph Muller von Reichstein (Rumunjska). Ime je dobio od latinske riječi tellus što znači zemlja. To je srebrno bijela krutina metalnog izgleda ili tamno sivi prah nepodnošljivog mirisa koji se upije u kožu. Ne reagira s vodom i kloridnom kiselinom ali je topljiv u nitratnoj kiselini. Gori na zraku. Telurij je otrovan ako se unese u organizam. Dolazi uz sulfide bakra i olova pa se i dobiva kao sporedni proizvod pri dobivanju ovih metala. Upotrebljava se za legiranje, kao aditiv u gumi, katalizator u kemijskoj industriji i za proizvodnju lampi s dnevnim svjetlom.

rasprostranjenost elemenata    →   abundance of elements

Elementi se u prirodi uglavnom nalaze u različitim spojevima, a rjeđe u slobodnom (elementarnom) stanju. U Zemljinoj kori najrasprostranjeniji je kisik (49.5 %), zatim silicij (25 %), aluminij (7.5 %), željezo (4.7 %), kalcij (3.4 %), natrij (2.6 %), kalij (2.4 %), magnezij (1.9 %) i vodik (1.9 %). Ovih devet elemenata čine skoro 99 % sastava Zemlje.

akcelerator    →   accelerator

Akceleratori su naprave koje služe za ubrzavanje nabivenih čestica (protona, deuterona, α-čestica). Čestice se pod utjecajem električnog polja ubrzavaju, a pomoću magnetnog polja zadržavaju unutar određenog prostora. Kad postignu dovoljno veliku brzinu (tj. dovoljno veliku energiju), usmjeravaju se na metu koju želimo bombardirati. Najpoznatije vrste akceleratora jesu ciklotron, sinhrotron, betatron.

Akceleratori su ubrzivači kemijske reakcije, odnosno katalizatori.