KEMIJSKI RJEČNIK

oksidacijski broj    →   oxidation number

Atomi mogu u vezu angažirati jedan ili više elektrona. Valenciju atoma, koja proizlazi iz stehiometrijskog odnosa međusobno spojenih atoma, nazivamo stupnjem oksidacije ili oksidacijskim brojem. Oksidacijski broj atoma u elementarnom je stanju nula. Atom veće elektronegativnosti ima negativan, a atom manje elektronegativnosti pozitivan oksidacijski broj.

pH    →   pH

pH je negativni logaritam množinske koncentracije vodikova iona (točnije aktiviteta) izražen u molovima po litri:

Poveća li se kiselost otopine za jednu pH jedinicu, koncentracija H⁺ iona poveća se 10 puta. Kisele otopine imaju pH manji od 7 a lužnate veći od 7, dok je otopina koja ima pH 7 neutralna.

fosforescencija    →   phosphorescence

Fosforescencija je pojava svijetljenje tijela koja traje i nakon ukidanja izvora energije. Za razliku od fluorescencije, u kojoj se apsorbirana energija skoro trenutačno spontano emitira nakon pobude (potrebno je manje od 10^-8 sekunda), fosforesciranje zahtijeva dodatnu energiju za povratak u osnovno stanje, što može trajati od nekoliko milisekundi pa do nekoliko dana ili godina, ovisno o okolnostima.

plazma    →   plasma

Plazma je visoko ionizirani plin u kojem je naboj elektrona uravnotežen s nabojem pozitivnih iona, tako da je sustav u cjelini električno neutralan. Plazma se stvara na način da se plinovi izlažu električnom ili elektromagnetskom polju pri niskom tlaku. U proizvodnji poluvodiča koristi se za graviranje (jetkanje) i deponiranje tankog filma (ekscitirano stanje je čini vreoma reaktivnom). U svakidašnjem životu plazma se koriste za dobivanje svjetla u žaruljama, neonkama i plavim klopkama za kukce.

polarogram    →   polarogram

Polarogram je graf ovisnosti jakosti struje o potencijalu u polarografskoj analizi. Iz položaja polarografskog vala u odnosu na x os (E_1/2 može se odrediti identitet tvari, a iz visine granične difuzijske struje (i_d) može se izračunati koncentracija dotične tvari.

polidentantni liganad    →   polydentant ligand

Polidentantni liganadi sadrže više koordinacijskih mjesta (mogu dati više elektronskih parova) i grade komplekse prstenaste strukture (kelatne komplekse) zamjenjujući dva ili više monodentantna liganda. Takav ligand je EDTA koja ima 6 koordinacijskih mjesta i gradi s metalima komplekse uvijek u odnosu 1:1.

polistiren    →   polystyrene

Polistiren je vinilni polimer koji se dobiva iz monomera stirena. Strukturno, to je dugi ugljikovodikov lanac s fenilnom skupinom vezanom na svaki drugi ugljikov atom. Polistiren ili stiropor koristi se u građevinarstvu kao izolacijski materijal i za izradu ambalaže.

polivinil klorid    →   polyvinyl chloride

Poli(vinil klorid) ili PVC je tvrd i otporan homopolimer nastao polimerizacijom vinil klorida [CH₂CHCl]. Čist polimer je krhak i teško se obrađuje ali postaje fleksibilan dodatkom omekšavala. Miješanjem PVC-a s omekšavalima, stabilizatorima i pigmentima mogu se izrađivati fleksibilni proizvodi primjerice kabanice, zastori za tuš kabine, folije za pakiranje, električna izolacija. Od krutog PVC-a mogu se izrađivati cijevi za vodu, građevinska stolarija, gramofonske ploče, i sl.

potencijalna energija    →   potential energy

Potencijalna energija (E_p) jest energija pohranjena unutar tijela ili sustava kao posljedica mjesta, oblika ili stanja (uključuje gravitacijsku, električnu, nuklearnu i kemijsku energiju). Gravitacijska potencijalna energija je energija povezana sa stanjem razdvojenosti tijela koja se međusobno privlače gravitacijskom silom. Elastična potencijalna energija povezana je sa stanjem sabijenosti ili rastegnutosti elastičnog tijela (poput opruge). Toplinska energija povezana je s nasumičnim gibanjem atoma i molekula u tijelu.

tehnička vaga    →   precision balance

Tehničke i analitičke vage su u principu iste konstrukcije a razlikuju se jedino u materijalima i preciznosti izrade. Preciznost tehničkih vaga je manja i kreće se od 0.001 g do 0.1 g ali, za razliku od analitičke vage, mogu vagati predmete težine i do nekoliko kilograma. Klasična tehnička vaga je poluga na čijem je jednom kraku obješena zdjelica na koju se stavlja predmet nepoznate mase a na drugoj zdjelica s odgovarajućom masom utega. Kada je poluga u ravnoteži masa predmeta jednaka je masi utega.

Elektronske tehničke vage na svojoj gornjoj strani obično imaju platformu na koju se stavlja predmet koji se važe. Računalo iz struje kroz zavojnicu potrebne da se kompenzira pomak platforme izračuna težinu predmeta i rezultat prikaže na ekranu. Masa prazne posude može biti spremljena u memoriju računala i automatski oduzeta od mase posude s vaganom tvari.