Menzure su graduirani stakleni cilindri veličine od 2 mL do 2 L. Baždarene su na ulijevanje (nose oznaku In 20 °C). Koriste se u pripravi otopina reagensa za mjerenje volumena čija točnost ne mora biti velika. Što je menzura većeg promjera, odnosno većeg volumena, veća je pogreška mjerenja.
Meta položaj u organskoj kemiji onaj je položaj kada su na benzenovom prstenu vezane dvije skupine u položaju 1 i 3. Upotrebljava se kratica m-, npr. m-hidrokinon je 1,3-dihydroxybenzene.
Metionin je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. On je jedna od dvije aminokiseline koje u svojoj strukturi imaju sumpor (druga je cistein). Metionin je hidrofobna aminokiselina i obično se može naći u unutrašnjosti bjelančevine. Može stupiti u interakciju s aromatskim prstenima aromatskih aminokiselina i važan je nositelj metilenske skupine za metiliranje. Metionin je esencijalna aminokiselina koju ljudski organizam ne može sintetizirati te se mora unijeti preko hrane.
Metil oranž je kiselo-bazni indikator, u kiselom je crven, u bazičnom žut.
Metar (m) je osnovna SI jedinica za duljinu.
Metar je duljina koja odgovara putu što ga prijeđe svjetlost u vakuumu za vrijeme od 1/299 792 458 s.
Ova definicija, prihvaćena na Generalnoj konferenciji za mjere i utege u listopadu 1983., zamijenila je definiciju iz 1967. temeljenu na kriptonovoj lampi.
Minerali su spojevi u kojima se metali javljaju u prirodi. Metali se u prirodi mogu pojavljivati kao:
samorodni | Au, Cu, Pt, Ag, Pd, Hg, Ir |
oksidi | Fe, Al, Sn, Cr, Mn, W, Cu |
sulfidi | Cu, Pb, Zn, Ni, Ag, Co, Sb, Hg, Mo, Cd, Bi |
karbonati | Fe, Zn, Cu, Mg, Mn, Pb |
silikati | Ni, Cu, Zn, Mn |
kloridi | Ag, Cu, Mg, Na, K |
sulfati | Ca, Ba, Sr, Cu |
Mohsova skala tvrdoće minerala je skala po kojoj se određuje i izražava tvrdoća pojedinih minerala. Napravio ju je njemački mineralolog Friedrich Mohs (1773.-1839.) i karakterizira je otpornost na grebanje tvrđim mineralom. Mohs je svoju ljestvicu temeljio na deset lako dostupnih minerala.
Tvrdoća | Mineral |
---|---|
1 | talk (Mg3Si4O10(OH)2) |
2 | gips (CaSO4·2H2O) |
3 | kalcit (CaCO3) |
4 | fluorit (CaF2) |
5 | apatit (Ca5(PO4)3(OH-,Cl-,F-)) |
6 | ortoklas feldšpar (KAlSi3O8) |
7 | kvarc (SiO2) |
8 | topaz (Al2SiO4(OH-,F-)2) |
9 | korund (Al2O2) |
10 | dijamant (C) |
Mol (mol) je osnovna SI jedinica za količinu (množinu) tvari.
Mol je količina tvari onog sustava koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0.012 kg izotopa ugljika 12 (12C).
Elementarne jedinke uvijek moraju biti specificirane i mogu biti atomi, molekule, ioni, elektroni, neke druge čestice ili određene grupe čestica. U jednom molu (0.012 kg) izotopa ugljika 12 ima 6.022 045×1023 atoma (Avogadrov broj).
U monoklinskom kristalnom sustavu sve tri kristalografske osi različite su duljine. Dvije od njih (a i c) sijeku se pod šiljatim kutom i obično su smještene uspravno. Treća os (b) siječe pod pravim kutom druge dvije osi i naziva se orto os.
a ≠ b ≠ c
α = γ = 90° ≠ β
Generalić, Eni. "Curtain rod width." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav