KEMIJSKI RJEČNIK
temperatura zapaljenja → flash point
Temperatura zapaljenja najniža je temperatura na kojoj para tekućine ili hlapljive čvrste tvari stvara zapaljivu smjesu sa zrakom. Pri temperaturi zapaljenja pare blizu površine tekućine zapale se kada se izlože plamenu.
uskakanje plamena → flashback
Do uskakanja plamena dolazi kada je dotok zraka u plamenik suviše jak pa plin gori unutar dimnjaka, na samoj mlaznici. Ovo je često popraćeno sa siktajućim ili piskutajućim zvukom, i uskim i dugačkim plamenom.
fluorescencija → fluorescence
Fluorescencije je vrsta luminiscencije u kojoj se elektron vraća u svoje osnovno stanje gotovo trenutno (za manje od 10-8 sekunda), i u kojoj emisija svjetla prestaje kada se ukloni izvor pobude. Fluorescenciju karakterizira emisija zračenja u svim smjerovima.
Einsteinova jednadžba → Einstein equation
Einsteinova jednadžba (E = mc2) kaže da svakom tijelu treba pripisati energiju koja je jednaka umnošku mase i kvadrata brzine svjetlosti. Na temelju te relacije može se zaključiti da su u jezgrama atoma sadržane goleme količine energije jer je gotovo sva masa atoma koncentrirana u njegovoj jezgri. Modernim rezultatima o raznim nuklearnim reakcijama, o cijepanju atoma, o dobivanju jednog dijela te energije u korisne svrhe (atomski reaktori) i u razorne (atomska bomba) ova je relacija svestrano potvrđena i predstavlja jednu od osnovnih zakonitosti u prirodi.
Einstein, Albert → Einstein, Albert
Albert Einstein(1879.-1955.) američki je fizičar njemačkog porijekla. Mladost je proveo u Minhenu, Italiji i Švicarskoj, gdje 1900. završava studij na Tehničkoj visokoj školi u Cirihu. Od 1902. do 1909. radi u Bernu u patentnom uredu. U tom razdoblju otkrio je niz osnovnih zakona prirode (brzinu svjetlosti kao maksimalnu brzinu, dilataciju vremena i novu interpretaciju dilatacije dužina, ekvivalentnost mase i energije, korpuskularnu prirodu svjetlosti i princip ekvivalencije, osnovu opće teorije relativnosti). Einsteinovo je glavno djelo teorija relativnosti koja je ne samo od osnovne važnosti kao temeljni okvir za daljnji razvoj teorijske fizike već duboko zahvaća i u filozofske koncepcije, napose o prostoru i vremenu, a povrh toga u probleme kozmologije i kozmogonije (Relativnost). Osim teorije relativnosti Einstein je fizici dao i druge važne priloge. Tako je 1905. uveo hipotezu o kvantnima svjetlosti ili fotonima, tj. pretpostavku da se svjetlost može shvatiti i korpuskularno, kao roj čestica, kada treba da se objasne neke pojave, napose fotoefekt (Hallwachs, 1888.). Godine 1917. izveo je prve kvantne zakone za materiju. Za radove na polju kvantne teorije dodijeljena je Einsteinu 1921. Nobelova nagrada za fiziku.
elastični sudar → elastic collision
Elastični sudar je sudar u kojem ukupna kinetička energija tijela koja se sudaraju ostaje nakon sudara jednaka njihovoj ukupnoj kinetičkoj energiji prije sudara. Elastični sudari zbivaju se samo onda ako nema konverzije kinetičke energije u neku drugu vrstu energije.
električni članak → electric cell
Električni članak (baterija) je naprava za proizvodnju trajnih električnih struja pretvorbom kemijske, nuklearne, toplinske ili svjetlosne energije u električnu. Prema načinu pretvorbe kemijske energije u električnu razlikuju se galvanski članci, akumulatori, gorivi članci i biološki članci.
zamagljeni metal → fogged metal
Zamagljeni metal je metal čiji se sjaj smanjio zbog nastanka površinskog filma koji obično nastaje kao produkt korozije.
Citiranje ove stranice:
Generalić, Eni. "Alicikli�ki spojevi." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Hrvatski