Prosječna brzina reakcije izračunava se tako da se ukupna promjena u koncentraciji reaktanata i produkata podijeli s vremenom koje je potrebno da bi reakcija završila.
Amadeo Avogadro (1776-1856) talijanski je kemičar i fizičar koji je predložio točno molekularno objašnjenje Gay-Lussacovog zakona. Njegov rad omogućio je jednostavan način određivanja atomske i molekularne mase plinova. Objavio je teoriju o kretanju čestica plinova koja je poznata kao Avogadrov zakon.
Jednadžba oblika
gdje je k konstanta brzine kemijske reakcije, A kolizijski faktor, Ea energija aktivacije, T temperatura, R plinska konstanta.
Dijagram ln k - 1/T jest pravac čiji je nagib -Ea/R a presjek s osi x lnA. Jednadžba se zove prema njenom autoru Svantu Arrheniusu.
Azbest je vlaknasti amfibolit, silikatni mineral. Njegova toplotna otpornost, kemijska inertnost i visoki električni otpor omogućili su mu veliku komercijalnu primjenu. Međutim sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća otkriveno je da azbest uzrokuje azbetozu (teški poremećaji u radu pluća). Od tada je njegova upotreba vrlo ograničena i to samo uz primjenu posebnih sigurnosnih mjera.
Asparagin je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. Jako često se nalazi u aktivnim centrima bjelančevina gdje služi kao mjesto za vezivanje ugljikovodika i glikoproteina. Asparagin je amidni derivat asparaginske kiseline i generalno gledajući nije previše reaktivan. To nije esencijalna kiselina jer se može sintetizirati kroz ljudski metabolizam i ne mora se posebno unositi hranom.
Avogadrov zakon važi za idealne plinove. Kaže da jednaki volumeni različitih plinova sadrže jednaki broj molekula pri istom tlaku i temperaturi. Postavio ga je 1811. talijanski kemičar Amadeo Avogadro (1776.-1856.).
Azeotropi su smjese dviju kapljevina koje vriju s konstantnim sastavom, tj. sastav pare isti je kao i sastav tekućine. Azeotropne smjese pokazuju maksimum ili minimum u dijagramu vrelište - sastav. Frakcijskom destilacijom azeotropne smjese mogu se dobiti jedna čista komponenta i azeotrop (smjesu konstantnog vrelišta). Sastav azeotropne smjese ovisi o tlaku.
Umjetni radioaktivni izotopi nastaju bombardiranjem atoma pomoću akceleratora ili izlaganjem sporim neutronima u nuklearnom reaktoru. Tako se dobivaju izotopi (radionuklidi) koji se ne nalaze u prirodi jer su nestabilni i radioaktivnom pretvorbom prelaze u stabilne izotope. Najvažniji umjetni radioaktivni izotopi jesu izotopi kobalta, fosfora i ugljika.
Radioaktivni izotop kobalta dobiva se bombardiranjem običnog metalnog kobalta neutronima u nuklearnom reaktoru.
Radioaktivni izotop fosfora dobiva se bombardiranjem običnog fosfora deuteronima proizvedenim u ciklotronu.
Radioaktivni izotop ugljika dobiva se u nuklearnom reaktoru bombardiranjem dušika sporim neutronima. On se najviše upotrebljava kao radioaktivni indikator.
Barijerni film je tanki kontinuirani neporozni električno nevodljivi sloj na metalnoj površini, obično oksidnog sastava.
Generalić, Eni. "Alicikli�ki spojevi." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav