Ortho položaj u organskoj kemiji položaj je u kojem su na benzenovom prstenu vezane dvije skupine u položajima 1 i 2. Upotrebljava se kratica o-, npr. o-hidrokinon je 1,2-dihydroxybenzene.
Osmij je 1803. godine otkrio Smithson Tennant (Engleska). Ime je dobio prema grčkoj riječi osme što znači miris zbog otrovnog mirisa hlapljivog tetraoksida. To je sjajni srebrni metal, ekstremno tvrd i krt na povišenim temperaturama. Zajedno s iridijem i platinom čini skupinu teških platinskih metala. Stabilan je na zraku, u vodi i kiselinama. Sprašeni metal oksidira u lako hlapljivi tetraoksid, vrelišta na 130 °C, karakterističnog mirisa sličnog kloru i jako otrovnog. Pare OsO4 naročito oštećuju sluznicu oka. U prirodi se pojavljuje obično kao pratitelj bakarnih i nikalnih ruda, ili kao osmiridij (prirodna legura osmija i iridija) koja sadrži rutenij. Upotrebljava se za legiranje platine i paladija (povećava im tvrdoću).
Osmotski tlak (Π) jest tlak potreban da se očuva osmotska ravnoteža između otopine i čistog otapala odvojenih membranom propusnom samo za otapalo. U idealnim razrijeđenim otopinama
gdje je cB koncentracija otopljene tvari, R je molarna plinska konstanta a T je temperatura.
Primarni alkoholi su alkoholi na kojima je hidroksidna grupa vezana za primarni ugljikov atom. Opća strukturna formula primarnih alkohola je RCH2OH gdje R predstavlja atom vodika ili alkilnu skupinu.
Primarni amin je amin na koji je vezana samo jedna alkilna skupina. To su slabe baze, mirisa po ribi.
Ostwaldov zakon razrjeđenja izraz je za ovisnost molarne provodnosti Λ otopine elektrolita o koncentraciji. To se može napisati kao jednadžba pravca
gdje je c koncentracija, Kc je koncentracijska konstanta ravnoteže, i Λ0 je provodnost kod cΛ = 0. Iz podataka za molarnu provodnost pri raznim koncentracijama može se iz odsječka odrediti Λ0 a iz nagiba pravca Kc. Ovaj zakon je prvi iznio njemački kemičar Wilhelm Ostwald (1853.-1932.).
Ostwaldov proces je proces kojim se u tri stupnja dobiva nitratna kiselina, u prvom stupnju reagiraju amonijak i kisik (uz platina-rodij kao katalizator) čime nastaje dušikov monoksid i voda
U drugom stupnju dušikov monoksid reagira s kisikom pri čemu nastaje dušikov dioksid
U trećem stupnju otapanjem nastalog dušikovog dioksida u prisustvu zraka dobivamo nitratnu kiselinu
Generalić, Eni. "Alicikli�ki spojevi." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav