Kemijska kinetika je područje kemije koje proučava brzinu i mehanizme kemijskih reakcija.
Francuski fizičar Nicolas Léonard Sadi Carnot (1796.-1832.) opisao je 1824. kružni proces pri kojem se prijelazom topline iz toplijeg spremnika u hladniji spremnik dobiva maksimalni rad. Carnotov kružni proces sastoji se od četiri povratljiva parcijalna procesa
1-2: Izotermna ekspanzija na temperaturi T1 uz dovođenje topline QH.
2-3: Adijabatska ekspanzija do temperature T2.
3-4: Izotermna kompresija na temperaturi T2 uz odvođenje topline QC.
4-1: Adijabatska kompresija nazad do temperature T1.
Izvršeni rad jednak je zbroju izvršenih radova parcijalnih procesa, a prikazan je osjenčanom površinom ograničenom krivuljama koje prikazuju promjene stanja.
Katalizatori su tvari koje ubrzavaju kemijsku reakciju i nakon reakcije ostaju nepromijenjeni. Katalizatori koji se nalaze u istoj fazi kao i reaktanti nazivaju se homogeni katalizatori (npr. enzimi u bioreakcijama). Isto tako, oni katalizatori koji su u različitoj fazi heterogeni su katalizatori (npr. metali ili oksidi u plinskim reakcijama).
Katalizatori ne mogu izazvati kemijsku reakciju niti mogu pomaknuti položaj ravnoteže. Katalizatori snižavaju energiju aktiviranja reakcije (Ea), odnosno omogućavaju većem broju molekula da prijeđu energetsku barijeru (Ea’) čime se reakcija ubrzava. Ukupna energija reakcije (Er) ostaje nepromijenjena.
Katalitičko krekiranje je proces u preradi nafte kod kojeg se teški ugljikovodici prevode u lakše ugljikovodike krekiranjem uz prisutnost katalizatora.
Kemijsko svojstvo je svojstvo koje se promatra pri pretvorbi tvari u jednu ili više novih tvari. Mjerenje kemijskog svojstva uvijek uključuje kemijsku promjenu. Primjerice, da bismo utvrdili zapaljivost benzina, moramo ga zapaliti pri čemu dobivamo ugljikov dioksid i vodu.
Kemijske sirovine su frakcije nafte koje služe za dobivanje organskih kemikalija, uglavnom su to rafinirani plin i nafta, odnosno frakcijski dijelovi benzina.
Kemijska reakcija je promjena kemijskih svojstava tvari koje međusobno reagiraju. Kemijskom reakcijom nastaju nove tvari kidanjem veza između atoma i molekula reaktanata i njihovim ponovnim spajanjem na nov način pri čemu nastaju produkti. Kemijsku reakciju možemo ukratko prikazati kemijskom jednadžbom.
Katoda je negativna elektroda u elektrolitičkoj ćeliji na kojoj se odvija reakcija redukcije (primanje elektrona) kad kroz ćeliju teče struja.
U primarnim ili sekundarnim člancima (baterijama ili akumulatorima) katoda je elektroda koja spontano postaje negativna tijekom pražnjenja i koja zbog toga otpušta elektrone.
U vakuumskim elektroničkim uređajima katoda emitira elektrone.
Katodna zraka je negativno nabijena zraka koja izbija s katode iz katodne cijevi. Katodne zrake su mlaz (struja) elektrona.
Katodna zaštita je način zaštite metalnih konstrukcija od korozije. Metal koji se zaštićuje spoji se s nekim elektronegativnijim metalom (u slučaju željeza cinkom ili magnezijem). Pri tome će se elektronegativniji metal otapati, a kad se istroši zamijeni se novim. Postoje dvije varijacije katodne zaštite od korozije. Prva metoda se zove zaštita narinutom strujom, a druga zaštita žrtvovanom anodom.
Generalić, Eni. "Alicikli�ki spojevi." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav