KEMIJSKI RJEČNIK

elektron    →   electron

Elektroni su elementarne čestice s negativnim električnim nabojem od (1.602 189 2±0.000 004 6)×10^-19 C i 1/1837 mase protona, odnosno (9.109 534±0.000 047)×10^-31 kg.

Elektron je 1897. otkrio engleski fizičar J.J. Thompson (1856.-1940.). On je ustanovio da prilikom provođenja elektrike kroz veoma razrijeđene plinove u Crookesovoj cijevi nastaju nevidljive zrake koje se od katode šire u pravcu i pod čijim utjecajem mnoge tvari fluoresciraju. Te zrake, katodne zrake, sastoje se od negativno nabijenih čestica koje se mogu skrenuti djelovanjem električnog i magnetskog polja.

Elektroni u atomu smješteni su u sedam ljuski oko jezgre, a maksimalni broj elektrona u svakoj ljusci ograničen je fizikalnim zakonima (2n²). Vanjska ljuska nije uvijek popunjena: natrij ima dva elektrona u prvoj ljusci (2×1² = 2), osam u drugoj (2×2² = 8) i samo jedan u trećoj ljusci (2×3² = 18). Elektron iz vanjske ljuske može prijeći u nepopunjenu ljusku drugog elementa ostavljajući atom pozitivno nabijenim. Valentni elektroni su oni elektroni koji mogu biti zarobljeni od drugog atoma ili dijeljeni s drugim atomom.

Elektroni mogu biti izbačeni iz atoma toplinom, svjetlošću, električnom energijom ili bombardiranjem visokoenergetskim česticama. Slobodni elektroni koji se spontano emitiraju raspadom radioaktivnih jezgri nazivaju se β-česticama.

led    →   ice

Led je čvrsta faza vode koja ima molekularnu rešetku u kojoj su molekule međusobno udaljenije nego u vodi zbog vodikovih veza. Led je manje gustoće od vode pa na njoj pluta.

olovo    →   lead

Olovo je poznato od davnih vremena (~1000. godine prije Krista). Ime je dobio od latinske riječi plumbum što znači tekuće srebro. To je mekani, mutno sivi metal koji potamni na zraku od stvorenog zaštitnog sloja oksida i karbonata. Otporan je na koroziju a topljiv je samo u oksidirajućim kiselinama, kao što je nitratna. Netopljiv je u sulfatnoj kiselini do masenog udjela 80 % zbog stvaranja netopljivog PbSO₄. Olovo je vrlo otrovan metal, naročito opasan zbog svog kumulativnog efekta. Spojevi su mu također otrovni ako se unesu u organizam. Olovo se najčešće pojavljuje u obliku sulfida kao mineral galenit (PbS), a rjeđe u obliku ceruzita (PbCO₃), anglezita (PbSO₄) i krokoita (PbCrO₄). Upotrebljava se za izradu cijevi za kanalizaciju, oblaganje kablova i izradu olovnih akumulatora. Od olova se izrađuju i štitovi protiv zračenja.

varenje plastike    →   plastic welding

Varenje plastike spajanje je dva komada plastike (istog tipa) pomoću usmjerene struje vrućeg zraka i žice za varenje plastike. Sve se više koristi u proizvodnji spremnika, plutajućih platformi i drugih predmeta kao i za kratkoročno ili trajno popravljanje cjevovoda.

racematna smjesa    →   racemic mixture

Racematna smjesa je mješavina ljevokretnih i desnokretnih optički aktivnih izomera u jednakim količinama. Zato što svaki enantiomer zakreće polarizirao svjetlo u suprotnom smjeru, racematna smjesa ne zakreće polarizirala svjetlo. Ove mješavine se označavaju s ± ili d-.

unificirana atomska jedinica mase    →   unified atomic mass unit

Unificirana atomska jedinica mase (u ili m_u) jest 1/12 mase nuklida ¹²C. Atomska jedinica mase prije se zvala dalton (d). Vrijednost unificirane atomske jedinice mase iznosi:

litosfera    →   lithosphere

Litosfera je čvrsti, vanjski sloj planete Zemlje koji se sastoji od kore i čvrstog dijela plašta. Litosfera se od astenosfere (toplinom omekšanog dijela plašta) ne razlikuje po sastavu već samo u plastičnosti. Litosfera pluta na astenosferi.

Litosfera nije kontinuirana već je razbijena u nekoliko većih zasebnih čvrstih blokova ili ploča, koje se kreću neovisno jedan od druge. Ovo pomicanje litosfernih ploča po astenosferi opisano je kao kretanje tektonskih ploča. Kada se susretnu oceanska i kontinentalna ploča, teža oceanska ploča (sastoji se uglavnom od bazalta, specifične težine oko 3.0 ili periodita, specifične težine oko 3.3) podvlači se pod lakšu kontinentalnu ploču (sastoji se uglavnom od granita, specifične težine oko 2.7).

nuklearni reaktor    →   nuclear reactor

Nuklearni reaktori su postrojenja koja su projektirana za proizvodnju električne energije. Lančana reakcija fisibilnog materijala (uranij-235 ili plutonij-239) provodi se kontinuirano i pod kontrolom. Od sekundarnih neutrona samo jedan jedini smije izazvati daljnje cijepanje.

Osnovni dijelovi nuklearnog reaktora jesu:

1. Jezgra, metalne šipke koje sadrže dovoljno fisibilnog materijala da održe lančanu reakciju na željenom nivou (može biti potrebno i preko 50 t uranija).
2. Izvor neutrona koji će pokrenuti reakciju (kao što je mješavina polonija i berilija)
3. Moderator koji će smanjiti energiju brzih neutrona za učinkovitiju fisiju (materijali kao što su grafit, berilij, teška voda i laka voda)
4. Sredstvo za hlađenje kojim se uklanja fisijom stvorena toplina (obično voda, natrij, helij ili dušik)
5. Sustav kontrole kao što su primjerice šipke bora ili kadmija koji imaju visoki udarni profil (da apsorbiraju neutrone)
6. Adekvatna zaštita, kontrolna oprema i odgovarajuća instrumentacija neophodna za sigurnost osoblja i učinkoviti rad.

ruthefordij    →   rutherfordium

Ruthefordij su 1964. godine otkrili djelatnici Berkeley laboratorija (USA) i Nuklearnog istraživačkog centra u Dubni (Rusija). Ime je dobio u čast novozelandskog fizičara Ernesta Rutherforda (1871.-1937.). To je sintetski radioaktivni metal. U Dubni su ruthefordij pripravili bombardiranjem plutonija jezgrama neona-22, a u Berkeleyu bombardiranjem kalifornija jezgrama ugljika-12.

Tafelov dijagram    →   Tafel plot

Polarizirirana elektroda često daje odnos struje i potencijala po površini i može se aproksimirati sljedećim izrazom:

gdje je η promjena potencijala u strujnom krugu; i gustoća struje; B i i₀ su konstante. B je konstanta poznata kao Tafelov nagib. Ako se ponašanje tog strujnog kruga promatra preko grafa, onda se graf ovih polulogaritamskih vrijednosti zove Tafelova linija, a dijagram se onda zove Tafelov dijagram.