KEMIJSKI RJEČNIK

plutonij    →   plutonium

Plutonij su 1940. godine otkrili Glenn T. Seaborg Seaborg, Edwin M. McMillan, J. W. Kennedy i A. C. Wahl (USA). Ime je dobio po planetu Plutonu. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Reagira s kisikom iz zraka, kiselinama i vodenom parom. Otporan je na lužine. Plutonij je visokotoksičan element i ima ekstremno nisku dopuštenu dozu izloženosti. Plutonij se pripravlja u nuklearnim reaktorima bombardiranjem urana s neutronima, odnosno radioaktivnim raspadom neptunija-239. Služi kao fisijski materijal.

apsolutna pogreška    →   absolute error

Apsolutna pogreška razlika je između dobivene vrijednosti (O) i prave vrijednosti (μ). Prikazuje se u jedinicama u kojima mjerimo (g, cm³, ...). Ako su, primjerice, rezultati triju uzastopnih mjerenja jednog te istog predmeta 1.00 g, 1.05 g i 0.95 g, onda je apsolutna pogreška ±0.05 g. Apsolutna pogreška se još koristi da se izrazi netočnost, npr. ako je točna vrijednost 1.11 g, a izmjerena vrijednost je 1.00 g, apsolutna pogreška može se napisati kao 1.00 g -1.11 g = -0.11 g.

aktinoidi    →   actinides

Aktinoidi (aktinidi) su smješteni unutar 7. periode u 3. podljusci. Imaju nepopunjene niže f-podljuske te se stoga nazivaju unutrašnji prijelazni elementi ili f-elementima. U skupinu aktinoida spadaju elementi od rednog broja 90 do rednog broja 103, a često se u aktinoide svrstava i aktinij (Ac). U skupinu aktinoida spadaju: torij (Th), protaktinij (Pa), uranij (U), neptunij (Np), plutonij (Pu), amercij (Am), kurij (Cm), berkelij (Bk), kalifornij (Cf), einsteinij (Es), fermij (Fm), mendelevij (Md), nobelij (No) i lawrencij (Lr). Svi poznati izotopi ovih elemenata radioaktivni su. Samo se Th i U u prirodi javljaju u znatnijim količinama. Tragovi Pa, Np i Pu pronađeni su u uranijevim i torijevim rudama a veće količine dobivaju se iz nuklearnih reaktora.

americij    →   americium

Americij su 1944. godine otkrili Glenn T. Seaborg, Ralph A. James, Stanley G. Thompson i Albert Ghiorso (USA). Ime mu dolazi od engleske riječi za Ameriku. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, zrakom i vodenom parom. Americij je otrovan i radiotoksičan element. Americij nastaje u nuklearnim reaktorima bombardiranjem plutonija-239 neutronima.

azbest    →   asbestos

Azbest je vlaknasti amfibolit, silikatni mineral. Njegova toplotna otpornost, kemijska inertnost i visoki električni otpor omogućili su mu veliku komercijalnu primjenu. Međutim sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća otkriveno je da azbest uzrokuje azbetozu (teški poremećaji u radu pluća). Od tada je njegova upotreba vrlo ograničena i to samo uz primjenu posebnih sigurnosnih mjera.

Avogadrova konstanta    →   Avogadro constant

Avogadrova konstanta (L ili N_A) odnos je broja jedinki (N) i količine tvari (n).

Mjerenjem difrakcije rendgenskih zraka na kristalima nađeno je da Avogadrova konstanta (L) ima vrijednost

L = (6.022 045±0.000 031)×10²³ mol^-1.

kurij    →   curium

Kurij su 1944. godine otkrili Glenn T. Seaborg, Ralph A. James i Albert Ghiorso (USA). Ime je dobio u čast Pierra (1859.-1906.) i Marie (1867.-1934.) Curie. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, kisikom i vodenom parom. Kurij je toliko radioaktivan da svijetli u mraku. Kurij nastaje u nuklearnim reaktorima bombardiranjem plutonija-239 s alfa-česticama ili americija-241 s neutronima.

einsteinij    →   einsteinium

Einsteinij je1952. godine otkrio A. Ghiorso (USA). Ime je dobio u čast fizičara Alberta Einsteina (1879.-1955.). To je sintetski radioaktivni metal. Einsteinij nastaje u termonuklearnim eksplozijama. Može se dobiti sukcesivnom apsorpcijom neutrona nižih elemenata, kao što je plutonij.

fermij    →   fermium

Fermij je 1953. godine otkrio Albert Ghiorso (USA). Ime je dobio u čast talijanskog fizičara Enrica Fermia (1901.-1954.). To je sintetski radioaktivni metal. Fermij nastaje u termonuklearnim eksplozijama. Može se dobiti sukcesivnom apsorpcijom neutrona nižih elemenata, kao što je plutonij.

polietilen visoke gustoće    →   high-density polyethylene

Polietilen visoke gustoće (HDPE) termoplastični je poliolefin gustoće od 0.941 g/cm³ do 0.960 g/cm³. To je reciklirajuća plastika koja se često koristi za izradu spremnika, boca, čaša, plutajućih platformi itd. HDPE krakterizira visok stupanj otpornosti na kemikalije, lakoća čišćenja i jednostavnost varenja.