KEMIJSKI RJEČNIK

Le Chatelierov princip    →   Le Chatelier’s principle

Promijene li se vanjski uvjeti sustava, koji se nalazi u ravnoteži, tada se ravnoteža pomiče u smjeru ponovnog uspostavljanja prvobitnih uvjeta. Princip je prvi put iznio 1888. francuski kemičar Henri Le Chatelier (1850.-1936.).

tantal    →   tantalum

Tantal je 1802. godine otkrio Anders Ekeberg (Švedska). Ime je dobio po Tantalu iz grčke mitologije zbog velikih teškoća kod njegovog dobivanja i odvajanja od niobija. To je vrlo tvrdi srebrno sivi metal. Čisti metal se može izvući u vrlo fine žice. Na izloženoj površini formira se oksidni film otporan na koroziju. Ne otapa se u kiselinama niti u vodenim otopinama lužina, reagira jedino s fluoridnom kiselinom i rastaljenim alkalijama. Zagrijani metal se zapali na zraku. Spada u rjeđe elemente javlja se zajedno s niobijem u rudama tantalitu, niobitu ili kolumbitu ((Fe, Mn)(Nb, TaO₃)₂). Upotrebljava se za proizvodnju kondenzatora i drugih elektronskih komponenti, specijalnih čelika, za izradu aparata za kemijsku industriju. Otporan je na sve tjelesne tekućine i ne iritira pa se koristi u medicini.

tankoslojna kromatografija    →   thin layer chromatography

Tankoslojna kromatografija (TLC) je tehnika koja služi za odvajanje komponenti iz smjese na temelju njihovog različitog polariteta. Kap uzorka stavi se na ravan list presvučen silicijevom kiselinom. Otapalo koje natapa list nosi uzorak prema rubu lista. Različite komponente prijeći će različitu udaljenost. TLC se koristi za provjeru prisutnosti droge u urinu.

niobij    →   niobium

Niobij je 1801. godine otkrio Charles Hatchett (Engleska). Ime je dobio po Tantalovoj kćeri Niobi iz grčke mitologije zbog velikih teškoća kod njegovog izdvajanja. Nazivan je još i kolumbij. To je srebrni, blistavi mekani metal čija se izložena površina prevuče se oksidnim filmom. Oksidira se kada se zagrije iznad 200 °C. U prirodi ga ima kao i nikla a javlja se zajedno s tantalom u rudama tantalitu, niobitu ili kolumbitu ((Fe, Mn)[(Nb, Ta)O₃]₂). Upotrebljava se za proizvodnju specijalnih antikorozivnih čelika, za izradu elektroda za elektrozavarivanje.

Charlesov zakon    →   Charles’ law

Pri stalnom tlaku i stalnoj množini plina volumen idealnog plina raste (ili pada) za 1/273 volumena što ga plin ima pri 0 °C, kada temperatura poraste (ili padne) za 1 °C,

gdje je V° volumen pri 0 °C a V volumen pri t°C.

Iz gornje jednadžbe proizlazi da je volumen određene količine plina pri konstantnom tlaku razmjeran apsolutnoj temperaturi.

Ovaj je zakon također poznat i kao Gay-Lussacov zakon.

Jednadžba slična gornjoj može se napisati i za ovisnost tlaka idealnog plina o temperaturi

aluminij    →   aluminium

Aluminij je 1827. godine otkrio Friedrich Wöhler (Njemačka). Ime mu dolazi od latinske riječi alumen koja je označavala alaune (stipse). To je tvrdi, srebrno bijeli metal koji dobro vodi električnu struju. Može se valjanjem razvući u tanku foliju. Otporan je prema oksidaciji na zraku, u vodi i u oksidirajućim kiselinama, zbog stvaranja sloja zaštitnog oksida na površini. Aluminij može reducirati većinu metala iz njihovog oksida (aluminotermijski postupak). Po rasprostranjenosti u Zemljinoj kori, aluminij je treći element, odmah iza kisika i silicija. Iako ima mnogo minerala koji sadrže aluminij, industrijski se dobiva samo iz boksita (Al₂O₃·xH₂O) i kriolita (3NaF·AlF₃). Upotrebljava se za proizvodnju laganih legura (duraluminij), električnih vodova i izradu posuđa u kućanstvu.

barijerni film    →   barrier film

Barijerni film je tanki kontinuirani neporozni električno nevodljivi sloj na metalnoj površini, obično oksidnog sastava.

beta zračenje    →   beta radiation

Beta zračenje je struja beta-čestica. Beta zračenje može izazvati opekotine na koži, a zaštitu od njega pruža već i tanka metalna folija. Međutim, beta zračenje postaje jako štetno ako se unese u tijelo hranom ili pićem.

kalandriranje    →   calendering

Kalandriranje je proces oblikovanja materijala u tanke filmove (foliju) njegovim provlačenjem između zagrijanih valjaka.

ugljično vlakno    →   carbon fibre

Ugljična vlakna su tanke niti čistog ugljika koje su vrlo čvrste i fleksibilne. Ugljična vlakna služe kao punila za termoplastične smole pri čemu nastaju vrlo čvrsti kompoziti, laganiji i čvršći od čelika.