KEMIJSKI RJEČNIK

sp hibridna orbitala    →   sp hybrid orbital

sp hibridna orbitala jest orbitala nastala linearnom kombinacijom jedne s i jedne p orbitale usporedive energije (kao što su 2s i 2p orbitale) u istom atomu. Dvije sp hibridne orbitale linearno su simetrične i usmjerene u suprotnom smjeru, tj. međusobno zatvaraju kut od 180°. Preostale dvije nehibridizirane p orbitale i sp hibridne orbitale međusobno su okomite.

sp2 hibridna orbitala    →   sp2 hybrid orbital

sp² hibridna orbitala jest orbitala nastala linearnom kombinacijom jedne s i dvije p orbitale usporedive energije (kao što su 2s i 2p orbitale) u istom atomu. Tri sp² hibridne orbitale leže u istoj ravnini i međusobno zatvaraju kut od 120°. Nehibridizirana treća p orbitala stoji okomito na ravninu sp² hibridnih orbitala.

sp3 hibridna orbitala    →   sp3 hybrid orbital

sp³ hibridna orbitala jest orbitala nastala linearnom kombinacijom jedne s i tri p orbitale usporedive energije (kao što su 2s i 2p orbitale) u istom atomu. Četiri sp³ hibridne orbitale usmjerene su prema uglovima tetraedra i međusobno zatvaraju kut od 109.5°.

specifična težina    →   specific weight

Specifična težina (γ) definira se kao omjer težine elementa mase i pripadajućeg mu volumena. Kako je gustoća (srednja) definirana kao omjer mase i volumena, specifična težina može se izraziti i uz pomoć gustoće:

gdje je g gravitacijska akceleracija.

spektrofotometar    →   spectrophotometer

Spektrofotometar je instrument koji služi za mjerenje količine svjetla koju apsorbira uzorak.

Apsorpcija svjetlosti kroz otopine može se matematički opisati Beer-Lambertovim zakonom

gdje je A apsorbancija na danoj valnoj duljini svjetlosti, ε je molarni apsorpcijski (ekstinkcijski) koeficijent (L mol^-1 cm^-1), svojstven svakoj molekulskoj vrsti i ovisan o valnoj duljini svjetlosti, b je duljina puta svjetlosti kroz uzorak (cm) a c je koncentracija tvari u otopini (mol L^-1).

spin    →   spin

Spin je unutrašnji kinetički moment osnovne čestice, ili sustava čestica kao što je npr. jezgra. Također je odgovoran za magnetski moment čestice. Spinovi jezgara imaju karakteristične fiksne vrijednosti. Parovi neutrona i protona poredaju se tako da se njihovi spinovi ponište, tako da će jezgre s neparnim brojem neutrona i/ili protona imati kvantni nuklearni spinski broj različit od nule.

Stern-Gerlachov su 1921. ustanovili da se utjecajem nehomogenoga magnetskog polja na mlaz atoma srebra ovaj cijepa u dva snopa, jedan paralelan a drugi antiparalelan magnetskom polju.

standard    →   standard

Standardi su materijali koji sadrže točno poznatu koncentraciju analita. Služe za referentno određivanje nepoznate koncentracije ili kalibriranje analitičkih uređaja.

Točnost analitičkih mjerenja ovisi o tome koliko je rezultat blizu stvarnoj vrijednosti. Određivanje točnosti mjerenja obično zahtijeva kalibraciju analitičke metode s poznatim standardom. Ovo se često čini s nekoliko standarda različitih koncentracija nakon čega se pravi kalibracijska ili radna krivulja.

Koncentracija standardne otopine obično se određuje ili preciznim vaganjem potrebne količine čiste supstancije i otapanjem u točno poznatom volumenu (primarni standard) ili se vaganjem i otapanjem pripremi otopina približne koncentracije, a točna se koncentracija odredi titracijom s otopinom poznate koncentracije (sekundarni standard).

standardna devijacija    →   standard deviation

Standardna devijacija (σ) je statistički pojam koji označava mjeru raspršenosti podataka u skupu. Interpretira se kao prosječno odstupanje od prosjeka i to u apsolutnom iznosu.

Pretpostavimo da smo izvršili velik broj mjerenja neke veličine, koja su vrlo slična, kao što je, na primjer, promjer zrna graška u mahuni. Ako bi se grafički prikazao broj očitanja za svaki promjer, najvjerojatnije bi se dobila zvonolika krivulja, s vrlo malo očitanja velikih i malih zrna, a s većinom očitanja u blizini srednje vrijednosti. Oko dvije trećine mjerenja naći će se u intervalu koji "razapinje" standardna devijacija, mjera rasprostranjenosti.

standardni elektrodni potencijal    →   standard electrode potential

Standardni elektrodni potencijal (E°) (standardni redukcijski potencijl) definiran je mjerenjem relativnih elektrodnih potencijala uz standardne uvjete (aktivitet 1, tlak 101 325 Pa i temperatura 25 °C) prema standardnoj vodikovoj elektrodi. Po konvenciji članak se piše tako da se oksidirani oblik piše prvi. Na primjer,

Elektromotorna sila gornjeg članka je -0.76 V pa je standardni elektrodni potencijal Zn²+|Zn polućelije -0.76 V.

Kada su aktiviteti oksidiranog i reduciranog oblika jednaki 1, tada je logaritamski član u Nernstovoj jednadžbi za elektrodni potencijal jednak nuli i imamo

agregatno stanje    →   state of matter

Agregatno stanje je naziv za oblike u kojima se može pojaviti materija. Razlikuju se tri agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Zagrijavanjem prelazi čvrsta tvar na temperaturi tališta u tekućinu. Zagrijavamo li tekućinu i dalje, na temperaturi vrelišta ona prelazi u plinovito stanje - paru.