Achesonov proces je industrijski proces za dobivanje grafita i silicijevog karbida (karborund). Ime je dobio po svom izumitelju, američkom kemičaru Edwardu Goodrichu Achesonu (1856.–1931.). U ovom se procesu, u električnim pećima zagrijavaju (na temperature više od 2500 °C) čisti kvarcni pijesak (SiO2) i fino usitnjeni petrol-koks (C) pri čemu nastaje silicijev karbid prema reakciji:
Proučavajući utjecaj visoke temperature na proizvedeni karborund Acheson je otkrio da pri 4150 °C silicij ispari ostavljajući čisti grafit.
Allihnovo ili kuglasto hladilo (kondenzator) služi za hlađenje i kondenziranje para. Sastoji se od vanjske cijevi kroz koju protječe voda i unutarnje staklene cijevi proširene u niz povezanih kugli čime se povećava površina za izmjenu topline s rashladnom vodom. Ime je dobilo po svom izumitelju, njemačkom kemičaru Felixu Richardu Allihnu (1854.-1915.).
Amadeo Avogadro (1776-1856) talijanski je kemičar i fizičar koji je predložio točno molekularno objašnjenje Gay-Lussacovog zakona. Njegov rad omogućio je jednostavan način određivanja atomske i molekularne mase plinova. Objavio je teoriju o kretanju čestica plinova koja je poznata kao Avogadrov zakon.
Avogadrov zakon važi za idealne plinove. Kaže da jednaki volumeni različitih plinova sadrže jednaki broj molekula pri istom tlaku i temperaturi. Postavio ga je 1811. talijanski kemičar Amadeo Avogadro (1776.-1856.).
Braunovo gibanje je kontinuirano slučajno gibanje malih čvrstih čestica suspendiranih u fluidu uzrokovano njihovim sudaranjem s molekulama fluida. Tu je pojavu prvi opazio britanski botaničar R. Brown (1773.-1858.) proučavajući čestice peluda. Ovaj je efekt vidljiv i na česticama dima suspendiranim u zraku.
Kurij su 1944. godine otkrili Glenn T. Seaborg, Ralph A. James i Albert Ghiorso (USA). Ime je dobio u čast Pierra (1859.-1906.) i Marie (1867.-1934.) Curie. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, kisikom i vodenom parom. Kurij je toliko radioaktivan da svijetli u mraku. Kurij nastaje u nuklearnim reaktorima bombardiranjem plutonija-239 s alfa-česticama ili americija-241 s neutronima.
Frekvencija (ν) ili učestalost jest broj ciklusa nekog periodičkog fenomena u jedinici vremena. Jedinica frekvencije je herc (Hz) a dobila je ime u čast njemačkog znanstvenika Heinrich Hertza (1857.-1894.).
Büchnerov lijevak je naprava koja se koristi za vakuum filtraciju. Sastoji se od cilindričnog porculanskog lijevka (može biti i stakleni ili plastični) s perforiranom pločom na koju se stavlja ravni filtar papir. Buchnerov lijevak se stavlja na bocu za odsisavanjem a vakuum se osigurava pomoću vakuum pumpe ili vakuum sisaljke. Ime je dobio po njemačkom kemičaru Ernst Wilhelm Büchneru (1850.-1925.) koji ga je izumio 1885.
Generalić, Eni. "철종2년 1851." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav