Atomi i molekule nemaju oštrih granica. Kao volumen slobodnog atoma obično se definira onaj volumen koji sadrži 90 % elektronskog oblaka. Radijus atoma predstavlja polovicu međuatomske udaljenosti dvaju istovrsnih atoma, koji su u dodiru, ali nisu međusobno povezani ni kovalentnom ni ionskom vezom, već vrlo slabom van der Waalsovom vezom.
Hidrofoban je onaj koji mrzi vodu, netopljiv u vodi. Ovo je svojstvo karakteristično za ulja, masti, voskove i mnoge smole.
Markovnikovljevo pravilo glasi: Kada se na alken adira molekula halogenovodika, vodikov se atom veže na onaj ugljikov atom alkena koji ima više vodikovih atoma.
Monodentantan je onaj ligand koji ima samo jedan atom koji se veže na centralni atom u kompleksu, npr. amonijak i kloridni ion su monodentantni ligandi bakra u kompleksima [Cu(NH3)6]2+ i [CuCl6]2+.
Položaj materijalne točke koja se giba po kružnici sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava može se, osim parom koordinata (x,y), odrediti i parom koordinata (r,Θ), pri čemu je r udaljenost točke od ishodišta, a Θ kut koji pravac na kojem leži r zatvara s pozitivnim smjerom x-osi. Ako se položaj točke mijenja tako da se kut promijeni od početnog Θp u trenutku tp do konačnog Θk u trenutku tk, onda je srednja kutna brzina, ωsr, jednaka omjeru kutnog pomaka ΔΘ i vremenskog intervala Δt u kojem je pomak nastao:
Trenutačna kutna brzina ω dobiva se kao granična vrijednost srednje kutne brzine kad se Δt približava nuli.
ωsr i ω su pozitivni za vrtnju u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se povećava) a negativni za vrtnju u smjeru kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se smanjuje).
Srednja i trenutačna kutna brzina također se mogu definirati i za kruto tijelo koje se vrti oko neke određene osi.
SI jedinica za kutnu brzinu je s-1. Kut Θ mjeri se u radijanima. Veza radijana i stupnjeva je:
Na primjer, kutna količina gibanja minutne kazaljke na satu je:
Negativan pol članka je onaj polučlanak u elektrokemijskom članku koji ima negativniji elektrodni potencijal.
Savršeni kristal onaj je kristal koji ne sadrži nikakve defekte i nečistoće i sastavljen je od potpuno identičnih međusobno ponavljajućih podjedinica. Savršeni kristal ima samo jedan mogući raspored tako da svaka podjedinica ima jednak udio u ukupnoj energiji kristala.
Pozitivni pol je onaj polučlanak u elektrokemijskom članku koja ima pozitivniji elektrodni potencijal.
Pročišćavanje je fizički ili kemijski proces uklanjanja onečišćenja iz nekog spoja. Fizički procesi mogu uključivati sublimaciju, kristalizaciju, destilaciju filtraciju ili ekstrakciju. Kemijski procesi mogu uključivati formiranje i pročišćavanje derivata te rekuperaciju čistog materijala iz derivata.
Generalić, Eni. "ハンドサイン one two three 英語." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav