KEMIJSKI RJEČNIK

elektroda prvog reda    →   electrode of the first kind

Elektrode prvog reda jesu metalne elektrode uronjene u otopinu vlastitih iona (npr. srebro uronjeno u otopinu srebrova nitrata). Ravnotežni potencijal je funkcija koncentracije (točnije aktiviteta) metalnih kationa u otopini (vidi Nernstova jednadžba za elektrodni potencijal).

elektrodni potencijal    →   electrode potential

Elektrodni potencijal je potencijal elektrokemijske ćelije u kojoj je ispitivana elektroda spojena kao katoda a standardna vodikova elektroda (E = 0.000 V) kao anoda. Na katodi se uvijek događa redukcija a na anodi oksidacija.

Elektrodni potencijal je po definiciji redukcijski potencijal. Prema IUPAC-ovu dogovoru, izraz elektrodni potencijal namijenjen je isključivo za polureakcije napisane kao redukcije. Predznak elektrodnog potencijala određen je predznakom dotičnog polučlanka spojenog sa standardnom vodikovom elektrodom. Pozitivni predznak upućuje na to da je reakcija spontana u odnosu na standardnu vodikovu elektrodu, tj. da se polučlanak spontano ponaša kao katoda.

Članak za mjerenje elektrodnog potencijala sastoji se od standardne vodikove elektrode (dogovorno se piše lijevo)

i elektrode ispitivanog redoks-sustava (dogovorno se piše desno)

i može se shematski napisati kao

Elektromotorna sila (e.m.f.) ispitivanog redoks sustava jednaka je

Dogovorno je uzeto da je pri p(H₂) = 101325 Pa i a(H⁺) = 1.00, potencijal vodikove elektrode jednak je 0.000 V pri svim temperaturama. Posljedica je takve definicije da se ukupni potencijal svakoga galvanskog članka koji sadrži standardnu vodikovu elektrodu pripisuje drugoj elektrodi

elektrodepozicija    →   electrodeposition

Elektrodepozicija, odnosno elektrotaloženje postupak je taloženja čvrstog materijala na elektrodnu površinu elektrolizom. Postoji jako puno postupaka elektrodepozicije metala. Ovaj postupak ne koristi se samo za elektrodepoziciju metala nego i za formiranje oksida anodnom oksidacijom (npr. magnezijev oksid i olovni(IV) oksid).

papir    →   paper

Papir su tanki listovi materijala dobiveni iz celulozne pulpe. Celuloza se dobiva iz usitnjene drvne mase ili starih tkanina, izbjeljuje klornim vapnom i suši na pokretnim sitima ili između valjaka. Uglavnom se upotrebljava kao papir za pisanje, tisak i kartonsku ambalažu.

paramagnetizam    →   paramagnetism

Paramagnetizam je tip magnetizma karakteriziran pozitivnom magnetskom susceptibilnošću. Materijal propušta silnice magnetnog polja jače nego vakuum tako da se materijal slabo magnetizira u smjeru vanjskog polja. Magnetizacija nestane kada se polje ukloni.

savršeni kristal    →   perfect crystal

Savršeni kristal onaj je kristal koji ne sadrži nikakve defekte i nečistoće i sastavljen je od potpuno identičnih međusobno ponavljajućih podjedinica. Savršeni kristal ima samo jedan mogući raspored tako da svaka podjedinica ima jednak udio u ukupnoj energiji kristala.

stalna tvrdoća    →   permanent hardness

Stalna tvrdoća vode potječe od sulfata, klorida ili nitrata kalcija i magnezija. Ove soli su štetne jer se talože kao kamenac na zagrijanim površinama kotlova i cijevi. Nastali kamenac sužava promjer cijevi smanjujući protok vode ili uzrokujući potpunu blokadu cijevi. Ovo se dešava u svim cijevima s toplom vodom.

elektroliti    →   electrolytes

Elektroliti su tvari koje rastaljene ili otopljene u vodi provode električnu struju. Taljenjem ili otapanjem disociraju na električki nabijene čestice (ione) koje provode električnu struju. Pri prolazu električne struje dolazi do prijenosa materije. Pozitivno nabijene čestice (kationi) putuju prema negativnom polu (katodi) a negativno nabijene čestice (anioni) putuju prema pozitivnom polu (anodi). Tekući metali obično se ne smatraju elektrolitima. Krute ionske vodiče (npr. natrijev sulfid) također ubrajamo u elektrolite. Ovisno o tome kako provode električnu struju tvari možemo podijeliti na jake elektrolite, slabe elektrolite i neelektrolite.

elektronska konfiguracija    →   electron configuration

Elektronska konfiguracija nam kaže broj elektrona u atomu ili ionu i njihov razmještaj po orbitalama (Vidi Tablica elektronskih konfiguracija elemenata). Struktura i sve zakonitosti u periodnom sustavu ovise o elektronskoj konfiguraciji atoma elemenata. Svojstva elementa uglavnom ovise o elektronskoj konfiguraciji vanjske ljuske. Popunjavanjem nove elektronske ljuske nastaju atomi elemenata slične elektronske konfiguracije kao i u prethodnoj ljuski, što dovodi do periodičnosti svojstava elemenata.

elektronski mikroskop    →   electron microscope

Elektronski mikroskop je mikroskop koji umjesto svjetlosti koristi snop elektrona. Kod optičkog mikroskopa uvećanje je ograničeno valnom duljinom svijetla, dok elektroni koji posjeduju veliku brzinu imaju puno kraću valnu duljinu od svijetla. Npr. elektroni ubrzani toliko da posjeduju kinetičku energiju od 10⁵ elektronvolta imaju valnu duljinu od svega nekoliko pikometara (10^-12 m), te tako omogućuju rezoluciju od 0.2 nm do 0.5 nm.